MANASTIR LEPAVINA - SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA

SVETI VELIKOMUČENIK LAZAR KOSOVSKI



Sveti Velikomučenik Lazar Kosovski 
Oslikao Petar Radičević 
 
Princ Lazar je bio rođen 1329 godine u Prilepcu. Njegova familija Hrebeljanovića je bila aristokratska. Lazarev otac Pribac je imao veoma važnu funkciju na dvoru velikog cara Dušana Silnog, a mladi Lazar je odrastao na dvoru. Kada je odrstao, car je imao veliko poverenje u njega dao mu je da upravlja sa dva dela kraljestva, Sremom i Mačvom. Lazar je stupio u brak sa Milicom koja je bila ćerka veoma uglednog aristokrate Vratka, poznatog kao Jug Bogdan. Jug Bogdan je bio veoma mudar čovek iz familije Nemanjića. Lazar i Milica su imali tri sina: Stevana, Vuka, i Lazara. Takođe su imali i pet ćerki: Jelenu, Maru, Despu, Vukosavu, i Milevu. 
 
Car Dušan Silni se upokojio iznenada 1355 u svojoj 48 godini. Kao posledica njegovog upokojenja došlo je do slabljenja centralne vlasti u Srbiji. Mnogi knezovi u Srbiji su iskoristili priliku da se odvoje, uključujući odvajanje delova zemlje od Kraljevine Srbije, nad kojima su oni vladali. Mlađi sin Dušana, Uroš, je zavladao kraljevinom ali je ubrzo bio ubijen. Tada se Vukašin Mrnjavčević proglasio Kraljem Srbije. U to vreme Turci su napredovali prema Kraljevini Srbiji. U Maričkoj bitci 1371 godine, Vukašin je bio ubijen, a za sobom je ostavio oslabljenu državu. Srbiji je bio potreban mudar vladar, pun vrlina, koji bi bio dostajan Božije Blagodati. Čovek koji bi bio sličan Svetom Savi i Njegovom ocu Stefanu Nemanji (Svetom Simeonu Mirotočivom), koji je osnovao srpsku državu. Crkva je prepoznala takvog čoveka u Princu Lazaru. Njegov dar rukovođenja, mudrosti, ali i iskustvo su ga uzdisali iznad onih koji su hteli da postanu vladari Srbije na silu, a na svoju slavu.  
 
Princ Lazar je prvo hteo da ujedini i ojača Kraljevinu. Kao što je bio običaj tog vremena, svoje ćerke je udao za srpske aristokrate koji su se ženidbe protivili njegovoj vladavini. To je uvećalo i stabilizovalo Srbiju. Kada je uspeo na unutrašnjem planu okrenuo se učvršćivanju veza sa državama koje su graničile Srbiju.
 
U to vreme, Srpska Pravoslavna Crkva nije imala dobar odnos sa Konstantinopoljskim Patrijarhom, jer je Car Dušan hteo da ima nezavisnu Crkvu. To je Patrijarh Konstantinopoljski odbio i prekinuo veze sa Srpskom Crkvom. Ovo je bio ozbiljan problem koji je Kralj Lazar uspeo da raši i da pomiri Srpsku i Konstantinopoljsku Crkvu. Kao rezultat Srpska Pravoslavna Crkva je dobila prvog Kanonskog Patrijarha.
 
Širenje Otomanskog carstva i česti upadi Turaka na teritoriju Srbije su signalizirali Princu Lazaru da je vreme konačne borbe blizu. Duge pripreme su prethodile bitci. Činjenica da je Turski vladar Murat I predvodio vojsku sa jedne strane, a Kralj Lazar Srpski sa druge dovoljno govori o bitnosti ove bitke. Dogovoreno je da lokacija bitke bude na Kosovu. 
 
Kralj Lazar je znao da su mu šanse protiv Turskog agresora veoma male, tako da je noć pre bitke sazvao sve aristokrate Srpske i pitao ih da li će se boriti za Krst Časni i Slobodu Zlatnu ili će se predati i živeti kao Muslimanski robovi. Morali su da izaberu između Nebeskog Carstva i zemaljskog carstva. U Hrišćanskom Duhu položili su svoju nadu na Hrista i Život Večni. Kralj i svi vojnici su se pričestili i otišli u boj na dan Svetog Vida, Utorka, Juna 15og, 1389 godine. 
 
Na početku bitke, Srpski vojnici su napredovali i pobeđivali. Miloš Obilić, najpoznatiji heroj Kosovskog Boja je ubio Murata. Ipak, Turska vojska je i pored ovog neočekivanog dobrog početka Srpske vojske uspela da se regrupiše i da nadvalada Srbe. Uhvatili su Cara Lazara i odsekli mu glavu.
 
Danas Svete Mošti Svetog Cara Lazara Kosovskog su netruležene i čuvaju se u Manastiru Ravanica koji je On osnovao kao i mnoge druge manastire i crkve. Vernici iz cele Srbije dolaze da se poklone Svetim Moštima Svetog Cara Lazara Kosovskog da bi našli utehu i isceljenje, ali i nadu da će i nama biti bolje.

Sveti Knez Lazar , IX vek , srbski slikar


Oslikao Adam Stefanović 1870-1871
 
Prevod sa Engleskog: čtec Vladimir (Srbljak)
28.06.2016.
 
Izvor: http://www.rastko.org.rs/kosovo/delo/11563

Pročitano: 5012 puta