MANASTIR LEPAVINA - SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA

„Ova sveta nedjelja je sedmica svjetlosti u kojoj je dragocjeni Krst uzvišen u očima cijeloga svijeta.“ Cijele ove sedmice, sve do subote, „osvećenje postom božanstvenog i dragocjenog Krsta“ u središtu hrama „jasno nudi sve, izvor božanskog oproštaja, svjetlost nebesku, život i istinsku radost“, „darivajući one koji poštuju iskupilačko osvećenje, svjetlost, slavu i milost“ i „olakšavajući nam post“. Predmet crkvenih pjesama cijele ove sedmice je slavljenje Časnog Krsta i zato se ona naziva Krstopoklona sedmica. Predstavljajući blagotvorne plodove isklijale iz životvornog stabla Krsta u grešnom svijetu, sveta Crkva pjeva hvale Časnom Krstu kao „drvetu života, kvaritelju pakla, radosti svijeta i iskupljenju truležnosti“, „žezlo svetog Mesije, nebeska slavo čovjeka, pohvalo careva, vlasti vjere, nepobjedivo oružje, sjajna svjetlosti, spasenje svijeta, velika slavo mučenika, snago pravednika, svjetlosti anđela“, „simbolu radosti, pohvalo mučenika, ukrasu apostola, potvrdo episkopa“, „radosti pravoslavnih, zaštito univerzuma“, „tvrđavo uzdržanja, pomoćniče opreznih, snago brzih, tvrđavo boraca.“ Slaveći Časni Krst sveta Crkva zajedno sa njim poziva svoju djecu da se uzdrže „odricanjem od truležnih strasti za hranom i gađenjem od slasti“, i „pročišćavanju sebe postom“ kako bi se slavio Časni Krst „sa strahopoštovanjem i vjerom“, „osvećenjem svojih duša“. Međutim, kao uspjeh u vaskršnjim duhovnim naporima može doći, naročito dostigavši sredinu četrdesetodnevnog posta, do pomračenja proždrljivošću, ali sveta Crkva slijedeći primjer Gospoda koji se ponizio umirući na krstu, takođe i nas pozivajući na poniznost kako ne bismo izgubili opravdanje pred Bogom zbog farisejskog ponosa, ne gledajući samo na naša djela, već i na naše misli. „Sveta Crkva poziva nas, sve vjernike, da se ugledamo na pokajanje carinika umjesto da se hvalimo kao farisej. Ponudimo Bogu, koji nas sve voli, suze pokajanja iz dubine našeg srca. Jer On Sam nam je dao ovu zapovijesti: „Jer svaki koji se podiže, poniziće se; a koji se ponižuje, podignuće se” (Luka 14:11). Zato Mu jednodušno uskliknimo: „Bože budi milostiv prema nama grešnicima i spasi nas“ i „podari nam da ostatak posta dočekamo u milosti.“

 

Četvrte sedmice se slavi Časni Krst kada sveta Crkva, najvećim dijelom, poziva na post i molitvu: u ponedjeljak i srijedu u prvom času, i u petak na kraju dana. Sveštenik postavlja Časni Krst na nalonj, dok se iza nalonja postavlja nosač svijeće sa zapaljenom svijećom dok sveštenik sa Časnim Krstom postavlja držač sa upaljenom svijećom iza nalonja i pjeva: „Krstu Tvojemu“ i tako dalje, kao što se to čini u nedjelju. U prvom času umjesto molitve: „Stope moje upravi po riječi Tvojoj“, mi pjevamo „Krstu Tvojemu“, i nakon toga, tokom poklona, pjevamo stihove: „Dođite vjerni i poklonimo se“, stihove koje pjevamo tokom poklanjanja Krstu na Krstopoklonu nedjelju. Poklonjenje krstu radi se čak u ako je dan posta posvećen svetitelju. 

 

Srijeda u četvrtoj sedmici naziva se „srednja“ u svetom postu (jednostavnim jezikom rečeno naziva se „Sredoposna“). Počevši od ove srijede, uvodimo posebnu molitvu za oglašene kako je napisano u Bogoslužbenim knjigama „Na ovu srijedu Sredopusne nedelje ne koristimo maslinovo ulje i vino u svojim obrocima jer je iznova dan žalostan a ne veseo.“ 

 

Sve službe u petak pjevamo na isti način kao i u srijedu. Na otpustu Časova klanjamo se Krstu za vrijeme pjevanja samoglasnih stihira; nakon klanjanja Krstu, Krst se odnosi u oltar u skladu sa liturgijskim propisima kao na dan 2. avgusta (vidi stranu 268).

 

1. Neke od himni za ovu sedmicu Časnog Krsta zovu se „tripartite“ (pogledati osmu odu kanona za utorak, srijedu i četvrtak). Prema mišljenju nekih, naziv Časnog Krsta objašnjen je sljedećim predanjem „o drvetu krsta“. Patrijarh Avram, želeći da sazna da li će Gospod oprostiti teški grijeh Lotu (Post. 19:30-38) zasadi tri sadnice od tri zdrava drveta: čempresa, palme i kedra (ponovo oda 5 kanona za petak u četvrtoj sedmici Velikog posta, oda 5 Vaskršnjeg kanona i oda 9 kanona za srijedu Osmoglasnika 2 i 3 katizme za jutrenje u srijedu i petak) i naredi Lotu da donosi vodu iz Jordana i njome zalijeva sadnice. Avram je u sebi mislio da ukoliko sadnice počnu da rastu da će Bog oprtostiti Lotu, a ukoliko ne budu rasle da Lotov grijeh neće biti oprošten. Lot je usrdno ispunio poslušanje (podvig) iskrenog pokajanja postavljenog pred njega. Kušač ljudskog roda – đavo, vidjevši Lotov neprekidan rad, vršio je svakakve vrste prepreka kako Lot ne bi mogao zalijevati povjerene mu sadnice. Pokajnički napor prevazišao je spletkarenja kušača. Obilno zalijevane sadnice su rasle. Štaviše, one su skupa srasle u jedno drvo. Od tog drveta koje je poteklo iz tri izvora bješe napravljen krst za raspeće na kom je Spasitelj bio razapet (vidjeti detalje КОРМЧИЙ 1896, 8).

 

Napisao: Sergej V. Bulgakov

 

Prevod sa engleskog mr Dragana Pećanac

 

http://www.johnsanidopoulos.com/2011/03/fourth-week-of-great-lent.html ;