MANASTIR LEPAVINA - SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA

REZULTATI ANKETE O RADIO BLAGOVESTI



Anketa je na ovom linku

Završena je anketa "Što slušaoci misle o Internet Radio Blagovesti". Rezultati ankete prikazuju trenutno razmišljanje prvih 100-tinjak ispitanika. Ovim pitanjima dobili smo odgovore koje se odnose na vaše razmišljanje o programskoj shemi Radio Blagovesti, ali i o ostalim pitanjima koje daju vrlo kvalitetne informacije. Posebno su korisni komentari ispitanika, jer su se ispitanici oslonili na svoje predloge koji takođe mogu puno da pomognu. 
 
Detaljna analiza rezultata tek predstoji, a ovde vam dostavljamo na uvid neke od reprezentativnih pokazatelja, kao i komentare ispitanika. 
 
Hvala svima koji su odvojili vreme da bi popunili anketu o Internet Radio Blagovesti. 
 
*   *   *

Pitanje 1.  

Analizom pitanja broj 1 - saznajemo da je najveći broj slušaoca Radio Blagovesti, njih 65% saznalo za radio, preko web sajta, zatim oko 23% preko facebooka, a oko 10% od prijatelja. Osim gore navedenih mogućnosti od ispitanika smo dobili odgovore, da je mnogo slušaoca došlo u kontakt na sledeće načine:

Neki odgovori ispitanika:
- direktno iz razgovora sa ocem Gavrilom,
- sa web sajta vesti-online,
- od ljudi kada je posetio Manastir Lepavinu,
- putem televizije
- iz očeve knjige "Duhovni razgovori"
- putem štampe,
- na Radio Svetigori,
- iz novina Politike.



Pitanje 2.


Analizom pitanja broj 2 - od ukupnog broja ispitanika, oko 25% njih sluša Radio Blagovesti svakodnevno u trajanju od 2 sata pa čak po ceo dan. Na pitanje zašto češće ne slušate Radio Blagovesti, ispitanici su odgovorili: 

Neki odgovori ispitanika:
 - Ranije sam slušala češće, sada sam proredila, ni sama ne znam zašto.

 - u popodnevnim satima kad dođem s posla i vikendom
 - zbog obaveza koje imam izvan kuće, putovanja,..

 - Kada imam prilike, slušam na poslu, ali pošto radim od 8 do 19, šest dana u nedelji, a uveče imam obaveze oko troje dece, a nedeljom pre podne idem u crkvu i čitam dela Svetih Otaca, retko imam priliku da duže slušam, mada mi se sviđa kako je organizovan.

 - tek sam počela slušati radio Blagovesti, jako sam oduševljena! Rado bi došla do manastira i uživo videla ikonu Majke Bogorodice. Hvala što postojite. Nataša

 - svakodnevne obaveze koje ispune moje vrijeme gotovo cijeli dan

 - slusala bih cesce Radio Blagovesti, ali nekada nisam u mogucnosti zbog poslovnih obaveza

 - Zbog radne obaveze, ali slušam i druge radio stanice (Slovoljubve, Svetigora, Zlatousti i td)

 - Kad uključim kompjuter slušam Radio Blagovesti

 - nekada mi nedopuste radne obaveze, ali na poslu obavezno pustim upozadini Radio Blagovesti 

 - Zbog radnog odnosa sa često produženim radnim vremenom.

 - zato što puno radim, tako da nisam u mogućnosti da mogu da slušam duže radio Blagovesti.

 - nekad više slušam,  zavisi od vremena i volje, nekad i po ceo dan. :) Zbog obaveza na poslu, a i unuci kad su tu ne mogu doći na red za kompjuter...

 - Iskreno da kažem sad rijetko, jedno vrijeme sam skoro svako veče slušala, da kažem zašto sad ne slušam neznam ni sama, vjerovatno pošto se djeca bune kad zauzmem računar, inače uživam da slušam oca Gavrila

 - u zavisnosti od toga da li imam novca da uplatim internet i da li mi je slobodan kompjuter pošto nisam jedini korisnik

 - slaba volja, mlaka vera

 - Računar mi je u sobi, a ja više boravim u kuhinji zbog spremanja hrane, a nemam prostora u kuhinji za računar.

 - Zbog obaveza na poslu. Bog Vas blagoslovio oče Gavrilo i svu braću iz manastira Lepavina! Redovno pratim sve što radite. Par godina od posete manastiru osećam onaj mir koji ste nam pružili za trpezom!

 - radnim danima slušam

 - ne slušam češće zbog posla i ostalih obaveza vezane za zivot i posao

 - Na poslu nisu voljni da slušaju pravoslavnu muziku

 - Ne slušam ga, ali voljela bi, na poslu nisam sama u kancelariji, a kad dođem kući iskreno nemam vremena, slušala jesam par puta u terminu od 9-10 sati uveče.
*  *  *

Pitanje 3. 



Analiza pitanja broj 3 - Ispitanici su zadovoljni programom Radio Blagovesti. Zadovoljni su trenutnom 24satnom programskom shemom koja se sastoji od Intervjua sa sveštenicima/duhovnicima, intervjua sa stručnjacima kao i ostale kategorije. Ispitanici smatraju da je dovoljno zastupljeno svih kategorija emisija, pa i duhovne muzike, predavanja i Akatista Presvetoj Bogorodici. Ispitanici / slušaoci sugerišu nešto više emisija iz kategorije "intervjua sa stručnjacima", nego što je sada zastupljeno. Ispitanici su dali i svoje predloge za dopunu programske sheme: 
 
Neki odgovori ispitanika:
- Duhovne pouke. Možda da napravite direktno uključenje slušalaca koji će gostima postaviti pitanje..
- Voleo bih što više emisija o tome, kako se boriti sa svim vrstama strasti (kroz primere), voleo bih čuti pouke Svetih Otaca i kako vaspitavati decu u ovom potrošačkom društvu. Takođe, i žitija svetih.
- Za mene je sve odlicno bas ovako kako jeste.
- govoriti o našim horovima u regionu i svijetu, o istorijatu manastira srpskih, crkava itd...
- vjeronauka za odrasle
- Upoznavanje manastira, o zivotu monaha, duhovni razgovori sa monastvom. Predlozi duhovne literature, sta citati, bilo bi dobro da se čuju predlozi slušalaca.
- najprostije i najjasnije životne priče, poučne za nas, kojima je i mleko jaka hrana.
- Molim Vas da nam snimite akatist koji čita otac Gavrilo, jer bih tako bila u mogucnosti da ga preslušam svaki dan. Ovako rijetko stizem zbog obima moga posla.
- ja ne mogu da slusam 12 sati radio zbog prezaposlenosti, samo kad dodjem kuci, i kada slušam,  vi ste mi kao melem za sve u zivotu. Hvala ocu Gavrilu on je duhovni Genije ovog vremena.
- Kad vreme dozvoli, slušam jedino Akatist Presvetoj Bogorodici.
- Bilo bi dobro i poučno kada bi o.Gavrilo, u skladu sa svojim
obavezama i koliko mu to vrijeme dopušta mogao da snimi neko svoje lično predavanje, koje bi mi mogli slušati svaki ili neki određeni dan u sedmici. Teme bi mogle biti po izboru o.Gavrila. Njegov glas je uvijek lijepo i dušekorisno čuti. Volimo Vas o. Gavrilo!
- predlažem da pustite ponekad pitanja i odgovore: mirjani-sveštenici.
- Pomaže Bog, Više emisija o veronauci.

- Više intervjua sa sveštenicima/duhovnicima, vise molitvi.

- Vi bolje znate kako je pravlno. Pustite pitanja slušalaca i sl! Svako dobro u daljem radu!
- meni je principijalno bitan akatist kao nešto jedinstveno u dosadašnjem životu crkve, molim se u svojoj sobi, a a opet u jednoj crkvenoj zajednici predvođenom sveštenikom

- predlažem da uvedete audio priloge sa komentarima slušalaca na pojedine zadate duhovne teme(slično duhovnoj tribini).

- predlažem dušekorisna iskustva slušalaca u borbi sa iskušenjima -Ankete, odnosno, bliži kontakt sa slušaocima za neke pojedine teme
- Možda neka emisija u kojoj bi se govorilo o pravilnom vaspitavanju deteta , jer sada uviđam koliko je to bitno i koliko je svega i svačega trebalo da se ispravi kod mene i koliko još treba. Vreme ide sve brže i živi se drugačije, roditelji su odsutni iz života deteta a kada su tu nervozni su i prepiru se. Sada imam 21 godinu ali ako Bog da jednoga dana želeo bih da osnujem svoju porodicu i da ne pravim te velike greške.
- mozda neka emisija za decu
- pouke staraca, jasnije tumacenje Sv. Pisma
- Prenos bogosluženja
- Najradije slušamo radio Blagovesti kada nam se otac Gavrilo lično obraća svojim riječima i kada nam daje upute, opomene i blagoslov.
- o zdravlju u savremenoj porodici o školstvu u Srbiji u današnje vreme o izlazu iz socijane, moralne krize
 
 *  *  *

Pitanje 4.


Analiza pitanja broj 4 - ispitanici neprave razliku u danima, svakodnevno slušaju Radio Blagovesti. Najviše oko 40% slušaoca uključuje se u večernje termine slušanja. Iznanađujuće je da čak 10% sluša noćne emisije koje se repriziraju. Vikendom se slušaoci nešto više uključuju u poslepodnevne termine. Na pitanje ispitanicima da nam detaljnije obrazlože najbolje termine za slušanje, dobili smo sledeće odgovore: 
  
Neki odgovori ispitanika:
- radim u dvije smjene pa ne mogu popuniti ovu rubriku upitnika

- Nocne emisije zavisno o rasporedu smijena za posao
- večernji nakon završenog posla

- S obzirom da živim daleko najvise mi odgovara repriza programa, pa poslusam kada mi to vreme dopusti....

- slušam u trenutku kada nađem slobodan ternutak, ali do sada sam slušala emisiju kad je isla u večernjem terminu od 21h
- kad stignem slusam subotom i nedeljom
- Samo vi ostanite 24 sata, svima ne mozete ugoditi. Bogu hvala i na ovome.
- Svako veče izaberem neku emisiju sa akatistom iz arhive i slušam je, otprilike od 22-23h (ako ne stignem prije 24h onda slušam ponoćni akatist). Muziku radije uključim kada stignem, ali u skladu sa obavezama.
- slušam u večernjem terminu
- pronašla sam link i na poslu, tako da hvala Bogu i u kancelariji pustam Akatist, naravno tiho da nikome ne smeta, ali dovoljno...
 
- Ponekad slusam podnevni akatist i poslepodnevne emisije. Uglavnom mi vise odgovara vecernji termin.
- ne mogu oznaciti dan,sve mi zavisi od okolnosti koje mi omogucavaju slusanje...najradije slušam Blagovesti vecernje...

- najbolje mi odgovara jutarnji i večernji termin...

- poslijepodnevne emisije i večernji program, iako bih željela slušati i noćni program, ali zbog malog prostora u stanu, a nas ima više članova koji ujutro rade, tako da ne mogu.
- kako kad, nista određeno, mozda najcesce pred spavanje od 8 do 10.
- popodnevni i noćni termini. Ima dana kada više sati slušam i dana kada slušam samo akatist. U zavisnosti od obaveza. Nekad i u podne i uveče slušam akatist, a nekad samo uveče.
- Kako smo suprug i ja prešli u kuću koja je izvan grada u jednom planinskom selu okruženom šumom, ne mogu svaki dan slušati Radio Blagovesti jer ovde još nema signala za Internet, a što me primorava da slušam samo povremenim dolaskom u stan kod sina i snaje odem i slušam Emisiju koja mi jako nedostaje. Ja nebih niti jednu propustila. Nadam se, uz Božiju pomoć da ćemo dobiti internet signal u našoj kući i da će se moja želja ispuniti. Sada vam se javljam sa radnog mesta.Svako vam dobro od Gospoda i Presvete Majke. Amin. Bože daj!
 
*  *  *

Pitanje 5.


Analiza pitanja broj 5 - Samo 5% ispitanika smatra da je premalo zastupljena svaka od ponuđenih kategorija duhovne muzike, ostalih 95% smatra da je dovoljno zastupljeno svaka od pojedinih vrsta duhovne muzike. Od ispitanika smo dobili pojedine predloge za poboljšavanje celodnevne duhovne muzike koja se emituje: 
 
Neki odgovori ispitanika:
- pustite više gruzijsko pojanje, pravoslavnu duhovnu muziku na engleskom, pojanje arapskih hrišćana...
- Ima lepe duhovne muzike i na engleskom, arapskom i rumunskom
- ne menjajte, mnogo nas je, teski smo.
- predlažem pesme za dječicu kao npr. Anđelčiči sa radio Svetigora
- predlažem pojanje Igora Zirojevica
- ne znam koliko je duhovna, ali mozda malo ozbiljne muzike (klasične)
- ne razumem se u specificnosti, sem sto cujem da se peva na grckom ili ruskom.:(
- Lično volim srpsku duhovnu muziku iz razlog što razumijem tekst ali sve ostale podjednako rado slušam. Grčku najmanje radi jezika.
- Rumunske duhovne muzike, posto mi je zena Rumunka
- predlažem tematsku muziku, npr. cijeli koncert hora Jedinstvo
 
*  *  *

Pitanje 6. 


Analiza pitanja broj 6
- Ispitanici, njih 95% bi preporučilo svojim prijateljima, poznanicima slušanje Radio Blagovesti, dok ostalih 5% nebi to uradilo iz sledećih razloga: 

Neki odgovori ispitanika:
- Trenutno ne radim, ali kad se zaposlim verovatno neću preporučivati, zato što će verovatno kolege biti ili ateisti ili katolici.
- malo koristim facebook, pa nemogu da preporučim na facebook zidu
- nekako se nesijetim da pomenem u prici sa blizima i prijateljima, a trebala bih, ne bi mi to trebalo stvarati problem
- kolege i prijatelji nisu u veri, ne preporučujem da ne bi nešto ružno pomislili ili rekli
- kolegama ne bih preporučio, jer sam u zemlji drugog govornog područja, a facebook ne koristim
- nemam facebook, a da imam preporucio bi
- Moje kolege nisu pravoslavne veroispovesti.
- Moje kolege sa posla ne razumiju, jer sam u dijaspori, a na mene djeluje smirujuce i odmarajuce. Život mi je drugaciji i ja se vašem programu jako radujem
- nisam na Facebook-u jer nemam potrebu za tim, iako svaki dan pogledam očev profil i novosti na njemu
- nemam facebook-a, nemogu da poreporučim
- preporučio bih i kolegama sa posla, ali neki nisu zainteresirani za duhovno, no možda se stanje promjeni...
- nemogu da preporučim, nisam neko ko može da služi za pozitivni primer 
- ne mogu da preporučim kolegama sa posla, jer nisam u radnom odnosu
- poznanici su raznih profila, nisam u radnom odnosu
 
*  *  *

Pitanje 7. 


Analiza pitanja broj 7 - 
Čak 65% ispitanika sluša Radio Blagovesti preko internet sajta. Oko 23% ispitanika koriste WinAmp link, a njih 9% da bi slušali radio koriste se aplikacijom za mobilne telefone. na linku 

*  *  *

Pitanje 8. 

Analiza pitanja broj 8 -
Ispitanici ankete bili su svih uzrasta i starosne dobi. 50% slušaoca Radio Blagovesti je do 40 godina. Dok slušaoci od 40 godina na više dele drugu polovinu zastupljenosti. Možemo reći da su sve dobi podjednako zastupljene, ali najviše ima od mladih od 31-40 godina. 

*  *  *

Pitanje 9. 


Analiza pitanja broj 9 - 
Polna strukutra slušaoca je 1/3 muško, a 2/3 ženska populacija. Što govori da žene duplo više slušaju Radio Blagovesti.

*  *  *

Pitanje 10.  Popis država iz kojih su se javljali ispitanici ankete:


 


*  *  *

Emisija "Pod znakom pitanja" ,  u intervju sa  Ljiljanom Nikolić na Radio Slovoljubve o anketi pričaju Nenad Badovinac i Olivera Milutinović
 
>>> kliknite i poslušajte

Beograd , 26.02.2013.
 

*  *  *


OSVRT NA PROVEDENU ANKETU RADIO BLAGOVESTI



Imajući u vidu da je ovo ispitivanje na uzorku od 100 ispitanika izvršeno  onim medijskim putem tj. upravo na isti način kako se emituje i kako informiše svoje slušaoce Radijo Blagovesti, naime putem medijske objave na internetu,   anketu možemo smatrati  dovoljno reprezentativnom da bi iznijeli određene teze o sopstvenom programu i preispitali ciljnu grupu,  kojoj se Radijo Blagovesti obraća. To je prvi cilj ovog istraživanja. Metoda ispitivanja time je potpuno opravdana. Zaključci i teze, koji se mogu izvesti iz ankete ovog ispitivanja, mogu se  višestruko koristiti, i ne samo za potrebe duhovne misije lepavinskog manastira. Ovdje se radi o jednom pristupu ispitivanju duhovnih misija uopšte, i o pristupu istraživanjima društvenih fenomena, od kojih je jedan  religiozna misija putem modernih medija. Zaključci mogu imati praktične konzekvence

1. Vidovi  medijskog prenosa i medijski izvor informacija (sajt, fejsbuk, pretraživač, drugi mediji, prijatelji...)

1. Već prvo pitanje koje je postavljeno tiče se  načina kako je uspostavljen prvi kontakt i prvo saznanje vezano za emisiju Radija Blagovesti i prosvetno-duhovnu misiju Arhimandrita Gavrila Lepavinskog. Preko 60% anketiranih navodi sajt manastira Lepavine kao osnovni izvor informacije, a ¼ ispitanih je saznalo putem fejsbuka o ovom misionarskom radio-programu.  

Duhovni sajt manastira Lepavine, u kome dominira tekstualni pristup i vizuelni dizajn sajta kao dopunsko sredstvo je stariji medijski izvor, pa je stoga sasvim razumljiv ovaj visok informativni postotak od 60%. Takođe možemo zaključiti da je informativni primat lepavinskog sajta u odnosu na fejsbuk, u kome dominira slikovni element ipak veći, te da sajt sa svojim tekstovima, naslovima, vinjetama, i ikonografijom i dalje ostaje osnovni medijski izvor misije, pa time i informisanja o radio-programu.  Na osnovu toga može se konstatovati da forma medijske prezentacije putem sajta, pogotovo ako je sajt dobro urađen, predstavlja sigurno sredstvo medijskog prenosa u misionarskom radu.   Može se predpostaviti da je lepavinski sajt tj. sam manastir Lepavina do te mjere medijski prepoznat da ljudi ciljano i redovno otvaraju sajt radi informisanja prije nego fejsbuk, koji s obzirom da nudi i mnoge druge sadržaje, donekle odvlači vizuelnu pažnju od same informacije o programu Radija Blagovesti.  Time postotak od 60% onih, koji informacije dobijaju direktno sa sajta govori o jednom stabilnom broju stalnih slušalaca Radija Blagovesti i govori o dometu i dosadašnjem uspjehu misije.  Minimalan je broj onih, koji su došli do informacije o Radiju Blagovesti tražeći pojmove preko pretraživača. Već prvo pitanje daje dakle odgovor o uspješnosti programa.  Ono što je zabrinjavajuće, gledano sa stanovišta misije, je mali postotak onih, koji su preko prijatelja saznali o Radiju Blagovesti. Zašto je to razlog za brigu?

Otvara se pitanje, do koje mjere i kako virtuelna duhovna mreža u realnim životnim okolnostima djeluje tj. da li postoji susret lični između onih, koji prate Radio Blagovesti. S obzirom da se program globalno prati, taj relativno nizak prostotak nije toliko problematičan, ali ako pogledamo druge odgovore, tako npr. odgovor broj 10 , gdje je pokazana struktura država, odakle su slušaoci,   vidimo da je većina iz Bosne i Hercegovine i Republike Srbije i Republike Srpske. Riječ je o jednom geografski gledano kompaktnom prostoru, gdje lična i direktna komunikacija uživo je potencijalno moguća.

Upoređujući rezultate 1. i 10. pitanja stiče se zaključak da je intenzivnost komunikacije  duhovne zajednice na virtuelno-duhovnom planu  jača od  faktičkog plana tj. može se postaviti nova hipoteza da ono što se virtuelno prikaže  manje se odražava na polju stvarnosti. Ovu hipotezu s oprezom izvlačimo na osnovu otprilike 17 - 20% procenata onih, koji su o Radiju Blagovesti saznali od prijatelja. Kategorija prijatelja je u ovom slučaju važna odrednica.  Ako je velika većina ispitanika iz Bosne i Hercegovine/ Republike Srpske, znači potekla s jednog jasno uokvirenog geografskog prostora, kako pokazuju pitanja i odgovori pod brojem 10,  onda ovaj odnos virtuelno-duhovnog i životno-stvarnosnog, koji je u relaciji 5:1, možemo posmatrati u svjetlu uspješnosti misije i emisije i postaviti pitanje da li je misija zaživjevši tako što se formirala zajednica  zaista zadovoljavajuća  s obzirom na stroge kriterije lepavinske duhovne zajednice, prije svega bratije lepavinskog manastira na čelu sa Arhimandritom Gavrilom, po kojima duhovno (medijsko) i djelatno (stvarnosno) trebaju dostići visok stepen identičnosti i harmonije, a sabornost tj. konstituisanje duhovne zajednice i na mikrosocijalnom i na mezoplanu i na makroplanu društva prijatelja manastira Lepavine  treba da bude uspotavljena. Ipak ne može se reći da ovi rezultati ne zadovoljavaju, jer pitanje je da li bilo gdje, barem u pravoslavnoj vaseljeni postoji iole sličan način misije i emisije, koji do  postotka od 17-20% može u kratkom vremenskom periodu da medijskom porukom inicira lični kontakt i direktan kontakt među slušaocima radi jednog anketnog ispitivanja.

Upravo kategorija „prijatelja“ u ispitivanju ukazuje na medijske relacije i snagu poruke, na kojoj ubuduće je potrebno raditi i moguće je pojačavati je.  Kada duhovna zajednica zaživi i faktički , i odnos između virtuelno-duhovnog i djelatnog postane približan, tek onda možemo govoriti o  potpunom skladu i dostizanju cilja, gdje su sloboda i nužnost istovjetne, a duhovno i konkretno se poklapaju. Ova hipoteza, koja se nameće iz prvog odgovora nije zaključak, nego  prevashodno poticaj na razmišljanje o cilju duhovne misije i programa. Takođe anketa otvara pitanje kako je većina slušalaca uopšte stupila u kontakt sa manastirom Lepavinom i da li je taj prvi kontakt bio preko sajta ili preko „prijatelja“. Korelacija sajta, Radija Blagovesti i recimo drugih sajtova npr. patrijaršijskog sajta bila bi zanimljiva za neko daljnje istraživanje npr. kroz pitanje: Da li oni, koji se informišu putem lepavinskog sajta i slušaju Radio Blagovesti redovno se informišu i preko sajta Patrijaršije o crkvenim događanjima. Takođe buduće ispitivanje odnosa ispitanika tj. slušalaca prema  duhovnim sajtovima iz sasvim drugih sfera dali bi odgovor o  duhovnoj zrelosti zajednice.

Tako u vezi sa pitanjem pod rednim brojem 1 vidimo da je jedan broj ispitanih iz sasvim različitih medijskih izvora, koji nisu direktno u vezi sa manastirom Lepavinom i sa sajtovima crkvenog porijekla dobio informaciju o programu. Ovi odgovori pokazuju pretenziju i uspješnost lepavinskog duhovno-prosvetnog projekta da pređe granicu određenog medijskog okvira i razbije okove idejno-duhovne segregacije, te da svoje prisustvo osigura i na drugim medijskim prostorima. To nije neobično s obzirom na  doba, kada  svjetovno i duhovno ne moraju da budu toliko striktno razgraničeni, kao što je uopšte teško, nepotrebno i vještački fabrikovano praviljenje isključive i tvrde granice među duhovnim i idejnim sferama, jer jasnoća bilo koje i bilo čije dogme nije duhovnom gipkošću ugrožena, čak naprotiv. Medijsko preplitanje tako donosi novi informativni kvalitet, jer zapravo jedan medijski čin prenosa poruke bez obzira na posredovanje nekog sekundarnog i nekad ne deklarativno crkvenog medija ostaje u suštini ipak medijski čin, koji prenosi duhovnu poruku. 

2. Učestalost slušanja

2.  pitanje se odnosi na učestalost slušanja Radija Blagovesti. Više od polovine ispitanih slušaju Radio Blagovesti u nekom vremenskom obimu jednom dnevno, pri čemu minutaža i satnica varira. Stabilan broj slušalaca je i ovim pitanjem potvrđen. Ovaj odgovor govori i o profilu prosječnog slušaoca Radija Blagovesti, ali i o tome da cjelokupno gledano oni predstavljaju već oformljenu grupu tj. duhovnu zajednicu. Izvođenje tipologije prosječnog slušaoca nije moguće na osnovu samo ovog pitanja. 

Moderne životne okolnosti  onemogućavaju sasvim redovno slušanje svih slušalaca na isti način. Na to ukazuje rubrika „Neki od odgovora ispitanika“  u drugom pitanju. Ispitanici tu navode razloge zbog kojih im je onemogućeno redovno slušanje. 

Ako usporedimo ovaj odgovor i pogledamo pitanje broj 9, gdje je određena polna struktura slušalaca, vidimo da je  preko 65% ispitanika ženskog pola. S obzirom da je anketiranje izvedeno po principu slučajnosti tj. na osnovu javnog poziva da se odgovori na anketiranje, onda možemo zaključiti da taj procenat govori zaista da je prosječni slušalac Radija Blagovesti prije ženskog pola, nego muškog. Sam arhetipski obrazac manastira Lepavine, koji je posvećen Vavedenju Bogorodice i arhetipski obrazac  Blagovijesti, gdje blagu vijest Djevi Mariji donosi Arhangel, objašnjava zašto je  procenat slušalaca ženskog pola tako visok. Duhovna poruka lepavinskog manastira, iako univerzalna, dotiče najviše onaj  duhovni aspekt u čovjeku, koji je, moglo bi se reći, više ženski. Nova hipoteza mogla bi se postaviti na osnovu ovog zaključivanja, a to je da je u sferi duhovnog  hrišćanska vrlina odanosti  i duhovne elastičnosti povezana sa ženskim principom, a načelnost sa muškim principom. Najodaniji slušaoci Radija Blagovesti upravo su ženskog pola, ili pod dominantnim ženskim uticajem u duhovnoj sferi.

3. Sadržaj duhovnog programa

3. pitanje odnosi se na sadržaj programa Radija Blagovesti. Tu ispitanici ocjenjuju sadržaj i njegov kvalitet. Odgovori ukazuju na slabost, ali i na kvalitet programa. Najveći broj ispitanika je zadovoljan sa akatistom Presvetoj Bogorodici, skoro 100%. To je klasični vjerski sadržaj programa i motivski sadržaj. Sasvim je očekivano da ispitanici budu zadovoljni ovim sadržajem, koji ukazuje uopšte na motiv postojanja Radija Blagovesti. Ono što se stavlja pod znak daljnjeg pitanja su odgovori, koji se odnose na ocjenu razgovora sa stručnjacima i sveštenicima, koji se emituju putem Radija Blagovesti. Oko 60% ispitanih ocjenjuju razgovore sa stručnjacima ocjenom „dovoljan“, a nešto manji procenat istom ocjenom ocjenjuje razgovore sa sveštenicima i predavanja, dok muzički sadržaj emisija je ocjenjen od skoro 80% ispitanih kao potpuno dobar. S obzirom da Radio Blagovesti ima većinski žensku publiku, razgovori sa duhovnicima, sveštenicima i stručnjacima programski bi mogli biti kvalitetniji. To je poruka ispitivanja.  Šta ovo zapravo znači? Urednik prati i bira sadržaje ovog tipa iz ponuđene palete razgovora, koji se emituju i snimaju u vjerskim medijima pravoslavne orjentacije, ali i u drugim medijima, a povremeno u  nekim razgovorima   sam u saradnji sa medijskim saradnicima učestvuje . Iz ponude, koja nije mala, pokušava da izabere ono što je dobro i primjereno. Teško da bi se uredniku zato mogla kritika izreći. Moguće je da sami sveštenici, duhovnici i stručnjaci u međuvremenu svojim govorom i jezikom ne animiraju publiku, pogotovo žensku dimenziju vjerskog kod slušalaca, pa time kod ovog pitanja  nešto lošije ispada ocjena ispitanika, koji su, kako vidimo u većini ženskog pola. Ovdje se radi samo o pretpostavki, jer s druge strane jedan značajan dio razgovora sa duhovnicima, sveštenicima i stručnjacima je sniman u drugim kontekstima, pa su naknadno umontirani u programski okvir Radija Blagovesti. Ipak ubuduće treba obratiti pažnju na ovu statističku sugestiju, jer da  je riječ o isključivo muško-muškim duhovnim razgovorima, imali bi možda ocjene muških ispitanika, koje bi bile bolje. Pošto Radio Blagovesti  nemaju polnu orjentaciju vezano za ciljnu grupu, onda blaga kritika ženskog djela slušalaca ostaje opravdana.

Možda se moglo postaviti u anketi pitanje, kada i kod kojih sadržaja slušaoci prekidaju slušanje Radija Blagovesti, pa bi se onda dobili još jasniji rezultat. Ovo ostaje kao nauk za neko novo ispitivanje.  

Ako se udubimo dalje u analiziranje ovog odgovora duhovnim posmatranjem, možemo da rasuđujemo da duhovni motivi „Blagovijesti“, koje govore i nagovještavaju o začetku ili začinjanju života, a time i o kreativnosti, jer „Duh Sveti doći će na Tebe, i sila Svevišnjega osjeniće te“, i uvijek su povezane sa odnosom muškog, ženskog i na koncu univerzalnog principa, koji je  iznad polova, zahtijevaju aktivniju i kreativniju ulogu muškog momenta u ovoj arhetipskoj priči putem medija, a to je sveštenička, duhovnička i uloga stručnjaka, te upozoravaju da se upravo ta uloga  treba u programu poboljšati, a to zahtijeva inovativne govorne i jezičke sadržaje, koji će se doticati raznih životnih pitanja, koja muče današnjeg vjernika, i koji će biti razumljivi, jer jedino tako slušaoci, koji su ionako prezauzeti i rastrzavani dinamičnom svakodnevnicom neće prekidati tj. abortirati slušanje emisije i prebacivati se na druge kanale. U analizi odgovora pod brojem 3, „Ispitanici / slušaoci sugerišu nešto više emisija iz kategorije "intervjua sa stručnjacima", nego što je sada zastupljeno.“ Ova sugestija iako nije kritička, ipak se može kao imperativna protumačiti. Sugestija ispitanika o mogućem budućem direktnom uključivanju slušalaca u program je korisna, ali tehnički s obzirom na momentalno zdrastveno stanje oca Gavrila kao glavnog urednika teže je izvodljiva. Ipak ova se programska slabost  može povremeno nadomijestiti snimljenim audio-sadržajem gdje korisnici komentarišu program. Takođe sami ispitanici predlažu varijacije tema, pa navode da se puštaju sadržaji npr. o postojanju drugih duhovnih zajednica, predstavljanje manastira, ili emisije za djecu. 

Sve je to izvodljivo u mjeri, koja je već u analizi pokazana u odgovorima na pitanje pod brojem 1, gdje kategorija „prijatelja“ objašnjava potrebu jačanja duhovne misije i emisije preko ličnih kontakata. 
Potrebno je naime istaći da se ova misija stvara „sama od sebe“ i da „prijatelji“ tj. duhovna zajednica manastira Lepavine počiva na angažmanu bratije, ali i saradnika na manastirskom projektu, koji su upravo ti „prijatelji“, duhovna djeca i slušaoci programa ujedno. Da bi se ispunila očekivanja i sugestije ispitanika, to je jedino izvodljivo ako i sami slušaoci  postanu aktivni sudionici u stvaranju programa, pošto je manastirski projekat nekomercijalni i samofinansirajući, onda ideja o direktnom uključivanju u program podrazumijeva tehničku opremljenost i opremljenost kadrovsku. (kategorija „prijatelji“) Odnos 5:1 između duhovnog i praktičnog u prvom odgovoru ankete vezan za kategoriju „prijatelja“ govori o stepenu konstituisanosti duhovne zajednice oko manastira Lepavine i Radija Blagovesti, a tu duhovnu zajednicu čine i slušaoci. Potpuna konstituisanost društva oko manastira Lepavine u idelnom smislu značila bi postojanje „duhovnog“ perpetuum mobila, a time bi sadržaj radio -programa bio mnogo bolji. Konkretno, to bi značilo da slušaoci i sami se uključuju u program. Prijedlog direktnog uključivanja govori o potrebi današnjeg slušaoca Radija Blagovesti da se emancipira od pasivnog slušaoca ka aktivnom sudioniku u programu.  Pasivni elemenat humanih potencijala oko manastira Lepavine morao bi se smanjiti.  To je dugoročni cilj duhovne misije. Indirektno to bi djelovalo i na mnoge druge aspekte života, koji nisu tema ove analize, pa se ovdje osvrtanje na njih može izostaviti.

Jednostavnim jezikom rečeno, više duhovne djece tj. povećan duhovni natalitet omogućavao bi bolji program. Slušalac bi postao poslušnik i pravi prijatelj manastira Lepavine. Sve to podrazumijeva duhovne porođajne muke. Pošto manastir Lepavina nije izolovano ostrvo mimo ostatka pravoslavlja i ostatka društva, onda moramo imati u vidu da zacrtani ciljevi programa se ostvaruju i u interakciji sa dinamikom duhovnog razvoja drugih crkvenih oaza i institucija, koje djeluju u okviru cijele Crkve i cjelokupnog društva, u kome živimo.

4. Non-stop emitovanje i vremenske odrednice

4. pitanje vezano je za vrijeme slušanja Radija Blagovesti i ono  potvrđuje potrebu emitovanja 24 sata programa, što je zapravo i liturgijski imperativ, po kome nema prekidanja liturgije nikad, čak ni u snu duhovnika. Uglavnom slušaoci ne prave razliku u danima kada slušaju program i to je individualno pitanje, ali u vremenima slušanja ističe se večernje slušanje programa kao dominantno. Prema tome najbolje emisije mogle bi se puštati upravo u udarnim večernjim satima. Istovremeno to je očigledno doba kada je dobra većina slušalaca prijemčiva za poruke Radija Blavesti s obzirom na ritam svakodnevnog života, gdje čovjek najviše slobodnog prostora upravo dobija u večernjim časovima i postaje medijski najprijemčiviji.

5. Umjetnost, muzika, harmonizacija, socijalizacija, prijedlozi

5. pitanje se odnosi na zastupljenost muzičkih sadržaja u programu. Ispitanici su uglavnom zadovljni ponuđenim sadržajima. Prijedlozi ispitanika variraju i zanimljivi su u tom pogledu, jer muzika ima na duhovnom planu  harmonizujuću funkciju  kao što jezik  i govor često imaju motivacioni značaj, ili  ulogu diferenciranja i razlučivanja. Muzička umjetnost je odavno u službi harmonije crkvenog i društvenog života.  Kada ispitanici predlažu pojanje arapskih hrišćana ili gruzijskih, a neki opet klasičnu muziku, ili  duhovnu muziku sa nacionalnim prefiksom, jer im je neko blizak pripadnik druge nacionalnosti, onda su te sugestije ujedno i indicije na kojim poljima duhovnih prelamanja Crkva, kao univezalna pojava ima potrebu za ustrojavanjem i prestrojavanjem. Sugestije vezane za 5. pitanje govore o preplitanjima sekularnog i duhovnog, o potrebi redefinisanja i diskusutovanja tih relacija u vrijeme globalne civilizacije i te sugestije označavaju gdje su neuralgične tačke, na kojima svijet i Crkva, koja sebe vidi kao svijet u svijetu dolaze u sukob i gdje su moguća rješenja. Jedno naizgled kratko pitanje, otvara cijelu lepezu drugih pitanja.

6. Kome se potencijalno (ne)preporučuje program

6. pitanje se odnosi na preporučivanje Radija Blagovesti tj. kome bi ispitanici preporučili program, koji i sami slušaju. Preko 90% ispitanika bi potencijalno preporučili svima, od kolega sa posla, do poznanika, prijatelja na fejsbuku, pa do stvarnih prijatelja, ali predpostavljamo da to ne čine faktički, jer bi inače broj slušalaca bio još mnogo veći.  Ovi odgovori govore o ljudskoj prirodi i socijalnim odnosima.  Oko 18% ispitanih npr. ne bi preporučili svojim kolegama sa posla da slušaju Radio Blagovesti.  „Kolege sa posla“ su kategorija sa najvećim procentom negativnih odgovora. Radio Blagovesti se sluša više u kutku privatnosti, a poslovno i privatno se razdvajaju. Jedna osoba kaže da ne bi preporučila na poslu Radio Blagovesti, jer živi u okruženju rimokatolika i ateista. Ovaj odgovor pokazuje potrebu za iskorakom u shvatanju religioznosti ispitanika, iskorak preko nekih zabrana i tabua s kojima se sučeljava današnji čovjek i koji možda predstavljaju kočnicu u užem socijalnom životu. Za dobru i blagu vijest, opšteljudsku vrijednost, ili za univerzalnu muzičku poruku, koja predstavlja jedan dobar dio programskog sadržaja Radija Blagovesti prijemčiv je svaki čovjek, nezavisno od svjetonazora. Neki od odgovora, onih 5% ispitanika, koju su se izjasnili zašto ne bi preporučivali su odgovori socijalno ugroženih kao npr.: „nisam u radnom odnosu; nalazim se u okruženju drugog govornog područja; ne služim kao dobar primjer nikome itd.“ Odgovori na 6. pitanje mogu se sažeti: „Svako bi svakome preporučio, ali se ne usuđuje da to učini zbog raznih konvencija i zabrana.“ Iz vjerske sfere znamo da su  zabrane i blokade duhovno-vaspitne mjere  ljudskoj prirodi, koja se tih okova oslobađa  dostižući visok stepen duhovne prosvećenosti i discipline. Program radija je u interakciji sa sabornošću, pa stoga i sadržaji korespondiraju sa sadržajem punoće Crkve, čiji jedan nesumnjivo kvalitetan dio čine slušaoci Radija Blagovesti. Nekada manji brojevi govore puno, pa tako ovih 5% ispitanih opominju upravo na to da dobra vijest treba nekome ko „ne služi kao dobar primjer“ ili „nije u radnom odnosu.“ Sadržaji budućih programa bi se mogli usmjeravati ka ovim rubnim grupama, kojima su programi Blagovesti možda najpotrebniji.

7. Pristup Radiju Blagovesti

7. pitanje daje odgovore na tehničke načine pristupa  Radiju Blagovesti. Ponuđen opcije su mrežne tj. link prezentacije manastira Lepavine (65%), WinAmp  aplikacije (23%), aplikacije preko mobilnog (9%). S obzirom da aplikacije preko mobilnog  simbolišu trenutno najmoderniji tehnički i mrežni status, mogla bi se postaviti teza da skoro svaki deseti slušalac Radija Blagovesti živi hipermodernim životom, baštini sve vrijednosti moderne civilizacije, a ujedno je i konzervativan, na način kako se duhovnost i vjera povezuje sa konzervativnošću. Zanimljivo bi bilo ispitati, koje su starosne dobi pripadnici ovih 9% ispitanih, koji koriste aplikacije preko mobilnog i ko od njih je ne samo slušalac, već i saradnik lepavinskog duhovnog projekta. Možda u ovih 9% se nađe neki novi saradnik sa talentom, voljom, snagom i prije svega strpljenjem  da se uključi u rad misije „Radija Blagovesti“ i lepavinskog projekta.

8. Starosna dob i pitanje podmladka

8. pitanje govori o starsnoj dobi slušalaca Radija Blagovesti.  Najveći broj slušalaca je u starosnoj dobi od 30 do 40 godina. Mali je procenat onih od 21 do 30 godina, koji zapravo predstavljaju podmladak, naslijeđe i osiguranje kontinuiteta onog stabilnog broja slušalaca radija, koje smo pomenuli na početku analize. Ako imamo u vidu da osobe tog uzrasta često imaju mogućnost da koriste aplikacije preko mobilnog i da dosta vremena provode, koristeći ovu tehničku mogućnost, onda vidimo da sadržinski i programski taj uzrast može i treba da se pokrije. Tu je očigledna mogućnost programskog razvoja Radija Blagovesti, ali i imperativno nova oblast duhovno-medijske misije Crkve. Iz prethodnih pitanja možemo se sjetiti prijedloga i sugestija o sadržajima za djecu, i o zaključku o potrebi novog i u najmanju ruku interesantnijeg duhovnog govora i jezika, kad je riječ o predavanjima, razgovorima i  duhovnicima.

9. Ženski slušaoci Radija Blagovesti i ženski aspekt duhovnosti.

9. pitanje pomenuto je već u kontekstu 3. pitanja. 

10. Porijeklo slušalaca Radija Blagovesti

10. pitanje odnosi se porijeklo ispitanih. Pored većine iz Bosne i Hercegovine i R. Srpske i Republike Srbije, indikativno je da značajan broj ispitanika potiče iz Austrije, Hrvatske i Slovenije, a nešto manje iz Makedonije. Iako je broj pravoslavnih vjernika značajno manji u Sloveniji, nego npr. u Crnoj Gori, ipak se možda zbog geografske blizine Radio Blagovesti više slušaju u Sloveniji, što opet ne znači da je broj „poslušnika“ tj. saradnika manji u Crnoj Gori. Geografska blizina manastira Lepavine  u slučaju Austrije, Hrvatske i Slovenije je u određenoj korelaciji sa slušanjem Radija Blagovesti, a ta korelacija ipak u slučaju Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Republike Srbije nije relevantna. Geografski faktor ne objašnjava sam po sebi na najjasniji način povezanost sa slušanošću. 

Govorni faktor programa čini  se značajnim tj. jezička barijera omogućava i onemogućava da recimo slušaoci budu iz Indonezije, jer  ne znaju jezik na kome se emituje program. Ipak iz iskustva lepavinske misije poznati su slučajevi javljanja slušalaca i iz Indije ili uključivanja iz drugih zemalja poput Kuvajta, Emirata, američkog kontinenta itd.  Iako je u Njemačkoj broj srpske pravoslavne dijaspore veliki, a  geografski Njemačka relativno blizu manastiru, a sam manastir istorijski značajno povezan sa Njemačkom, pogotovo putem biografije oca Gavrila, koji je svojevremeno bio duhovnik sveštenstva eparhije na područiju Njemačke  i ako uzmemo da su glavna ciljna grupa Radija Blagovesti  vjernici Srpske pravoslavne crkve, ipak je jasno da se slušanost   u Njemačkoj može poboljšati, tako da se tu otvara pitanje duhovnog rasta srpske Crkve u Njemačkoj i profila dijaspore tamo, do koje mjere su vjernici duhovno zainteresovani, da li poznaju jezik na kome se emituje Radio Blagovesti, da li je riječ već o trećoj ili drugoj generaciji, koja na drugi način i preko drugog jezika baštini pravoslavnu kulturu  itd. Slušanost u Italiji je jednako zastupljena kao u Njemačkoj, iako je  dijaspora u Italiji brojčano znatno manja. Manastir Lepavina pripada crkvenoj jurisdikciji, koja obuhvata Sloveniju, hrvatske županije oko Zagreba i Italiju, pa tako uloga crkvene jurisdikcije u dometu duhovno-medijskog programa ima svoj značaj. Taj faktor morali bi imati u vidu, kada bi dublje razmatrali uzroke i odnose vezane za postavljeno pitanje porijekla, kao i daljnje širenje radijskog programa.
Relevantnost faktora, koji dotiču pitanje porijekla slušalaca i ispitanih mogla bi se u perspektivi objasniti. Sad je više nego dovoljno da nam ova anketa omogućuje prepoznavanje konstitutivnih elemenata, na osnovu kojih se istraživanja mogu dalje obavljati i praktično primjeniti. 

Lista faktora bitnih za 10. pitanje porijekla slušalaca:

1.    obuhvatanje crkvene jurisdikcije i korelacija sa dometima duhovne radio- (e)misije
2.    jezik
3.    geografija
4.    konfesionalna pripadnost
5.    tip slušaoca, slušalac(pasivni), slušalac- poslušnik (pasivno - aktivni)

Popis pokazanih elemenata anketnog istraživanja

1)    medijski kanali
1a)Najstariji medijski izvor ima svoju važnu ulogu pri anketiranju, ali i u samoj misiji i programu Radija Blagovesti. (Tradicionalni medijski kanali)
1b)Kategorija prijatelja/čovjeka kao faktor  prenosa medijske poruke; (lični kontakt i oralna poruka)
1c)Postojanje 3. medija kao faktora prenosa informacija („sekundarni“ i „sekularni“ medijski kanali)
2)    Učestalost primanja  poruke(frekvencija recipiranja programskih poruka)
3)    uloga polova
4)    Faktor jezika, govora i stručnosti kao izvor dobrih sadržaja i dobrih poruka (inovativnost, retorika)
5)    Aktivna uloga slušaoca,  moguće direktno uključivanje (interaktivnost) 
6)    Udarna i ostala vremena emitovanja (vrijeme emisije)
7)    Univerzalna poruka muzičke umjetnosti, uticaj na čulo sluha (umjetnost)
8)    Potencijalni slušalac, po želji i mogućnosti slušaoca {[(ciljna grupa bez ograničenja)]}
9)    Tamo gdje je procentualno manji broj ispitanih posebno obratiti pažnju (faktor manjeg broja)
10)    Tehnika pristupa i aplikacije (tehnika)
11)    Starosna dob slušalaca, radijski program i mlađa populacija (starosna odrednica)
12)    Porijeklo ispitanih kao izvor tumačenja (porijeklo slušalaca)
13)    Konstantan  broj slušalaca (stalni broj)




Radomir Vučić

24.Februar 2013. , Beograd 


 
 

Pročitano: 39780 puta