MANASTIR LEPAVINA - SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA

S ČIPOM U MOZGU PO INTERNETU



Istraživači iz „Intela” najavljuju da će do 2020. moždani talasi istisnuti miševe i tastature

Za desetak godina mislima ćete okretati brojeve na mobilnom telefonu, birati stanice na televizoru i pregledati datoteke u svojem računaru!

Ukoliko ste pomislili da je to izrekao neki futurolog ili zanesenjak, niste u pravu. Predviđanje stiže iz „Intela”, čiji istraživači najavljuju: moždani talasi istisnuće tastature i miševe do 2020. godine.

U istraživačkoj laboratoriji najveće kompanije za izradu mikroprocesora, sa sedištem u Pitsburgu (SAD), uveliko se smišlja i domišlja kako da se čitaju i iskoriste moždani talasi za upravljanje pomenutim elektronskim spravama. Upregnuće ih, jednostavno, preko senzora koje će umetati u svačiju glavu.

Naučnici su brže-bolje istrčali sa utehom da bi predupredili ma čiji sasvim opravdani strahu od zlonamernog praćenja. Buduća svakodnevica, naime, nimalo ne podseća na prizore iz naučnofantastičnih filmova u kojima junake danonoćno nadzire nekakav „veliki brat”. Dotične pločice-umetke nikome neće ubaciti, ukoliko se tome protivi: slobodna volja je jedino merodavna za podvrgavanje takvom zahvatu.

Endru Čijen, potpredsednim za istraživanje i direktor za buduće tehnologije u „Intelu”, smatra da je čovek veoma prilagodljivo biće. „Da ste ljudima pre dvadesetak godina rekli da će svuda sa sobom tegliti računare, verovatno bi vam rekli da to nikako ne žele. A danas ih ne ispuštaju iz ruku”, naglašava on.

Zahvatu umetanja čipova u glavu prethodiće brojna preispitivanja, iako on sam po sebi nije opasan. Nekoliko decenija već pojedincima ugrađuju svakovrsne implantate, počev od čuvenih „pojačivača srčanih otkucaja” (pejsmejkeri).

Drugi „Inteleov” istraživač, Din Pomerlo, predskazuje da će nam uskoro dojaditi da zavisimo od svakojakih interfejsa (kojima se povezujemo za elektronske naprave) i da ih u žurbi tražimo preturajući po vlastitim džepovima ili torbicama. Čak će nam dosaditi i da sve to radimo prstima, pa ćemo radije opredeliti da svojim mislima krstarimo nepreglednim svetovima Interneta.

Uveliko se sprovodi veoma važan program čitanja moždanih zbivanja, u kojem učestvuju i istraživači dva univerziteta – Karnegi Melouna i Pitsburga. U tu svrhu ispomažu se savremenim snimačima glave, uređajima za tzv. funkcionalno magnetno slikanje (fMRI), koji im dočaravaju povećanje ili smanjenje protoka krvi kada se izgovori makoja reč ili zamisli nekakva slika. A to bi trebalo da otkrije da postoje isti obrasci za srodne misli, što je ljudima inače svojstveno. Da potkrepimo primerom: kada dvojica pivopija pomisle na pivo i čuju dotičnu imenicu (ili prenušanje), u oba mozga trebalo bi da se dogodi slično uznemirenje.

Din Pomerlo ističe da su veoma blizu usađivanju pod kožu glave osetljivih tehnoloških spravica kojima će se barati kompjuterima. Sledeći korak biće, svakako, umetanje još sitnijih u sam mozak.

Pre dve godine američki i japanski naučnici razglasili su da su naterali majmuna da svojim moždanim talasima pokreće čovekolikog robota. Miguel Nikolesis, profesor neurobiologije na Djuk univerzitetu, predvodnik pomenutog poduhvata, izjavio je tada da će to pomoći oduzetima da ponovo prohodaju. A nešto ranije na Univerzitetu Arizona objavili su da su uspešno isprobali robota kojeg su usmeravali moždani talasi i oči moljca!

Ukoliko se ostvari verodostojno raspoznavanje naročitih reči, moći ćemo mislima da kucamo tekst. U glavama ćemo sastavljati slova ili reči koje će se prikazivati na ekranu ili otkucavati na štampaču.

--------------------------------------------------------------------------

Oči uključuju

Istraživači japanske kompanije NTT DoCoMo osmislili su prototipske slušalice koje detektuju i mere promenu električnog stanja tela, izazvanu pomeranjem očiju. Ovu tehnologiju su iskoristili da upravljaju muzičkim plejerom mobilnog telefona.

Upravljanje je usavršavano tri godine i oslanja se na specijalne elektrode koje beleže električne promene u telu, uzrokovane pokretanjem očiju. Promene se koriste da se odredi u kom smeru se gleda.

Slušalice omogućuju korisniku da kontroliše muzički plejer telefona pokretanjem očiju na unapred definisan način. Koriste se, inače, pokreti očiju koji se ne izvode često u svakodnevnom životu, poput naglog pomeranja udesno iz položaja kada se gleda pravo ispred sebe, i to dva puta zaredom u brzom sledu. Na ovaj način se uređaju pomaže da operativne komande razluči od uobičajenog pomeranja očiju.

Na javnom prikazivanju je predstavnik kompanije kontrolisao plejer u mobilnom telefonu skretanjem pogleda i kolutanjem očima, čime je puštao pesme, pravio pauze u reprodukciji i pojačavao i utišavao zvuk.

I pored trogodišnjeg razvoja, potrebno je još dosta rada pre nego što se ova tehnologija komercijalizuje. Jedan od najvećih izazova je usavršavanje elektrode, jer su veličina i oblik ušiju različiti kod svakog čoveka.

 

Stanko Stojiljković
[objavljeno: 01/12/2009]


Izvor :

Pročitano: 4420 puta