MANASTIR LEPAVINA - SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA

Noćni život i izlasci za većinu mladih ljudi u Srpskoj predstavljaju nezaobilaznu stepenicu u sazrijevanju. Ali da bi ta stepenica bila većem dijelu mlađe populacije nedostižna, pobrinuli su se vlasnici kafića i noćnih klubova sa "atraktivnim" cijenama pića, taksisti paprenim kilometrima, naftaši nemilosrdnim cjenovnicima na benzinskim pumpama, pa na kraju onima koji u noćnom provodu traže zaborav od nezaposlenosti i zavisnosti od roditeljskih primanja često ostaje gorak ukus provoda.

Da nije sve tako crno, potvrđuju uporni mladi ljudi, koji i pored mnogobrojnih prepreka koje ih na njihovom putu savremenog načina socijalizacije čekaju, uspijevaju da se i sa nekoliko maraka u džepu solidno provedu.

"Kafana na Balkanu"
Jednom je Džordž Orvel dobro primijetio da je ono što je zajedničko svim kafanskim tipovima mlađih i malo starijih pripadnika naše svakodnevice, bez obzira na kojoj se hemisferi nalaze, da je vikend za većinu zaposlenih, vrijeme koje čekaju cijele radne nedjelje, ali ne iz razloga da bi se odmorili na klasičan način, provodeći vrijeme u porodičnom okruženju i skupljajući snagu za nove radne izazove i poraze, nego da bi iz sebe uz veće količine alkohola izbacili sve negativnosti koje su tokom sedmice skupljali.

Iako veliki dio civilizacije u ovakvim provodima vidi samo način zabave, u balkanskim zemljama, oni su, sa malo više glamura na početku noći i puno više problematičnih ispada na kraju provoda.

Gdje u provod?
Jedan od kreatora veb sajta "Moj vikend" Vedran Kovačević rekao je da je noćni život u Banjoj Luci bogatiji nego što ljudi uopšte znaju.

- Iz tog razloga sam i odlučio da otvorim portal, jer su se ljudi uglavnom žalili da nemaju gdje da izađu, da nema noćnog života, ali u stvari ima. Ne mislim da je noćni život u Banjoj Luci prebogat, ali ima dešavanja - rekao je Kovačević.

Sedmično se, kaže Kovačević, i po klubovima organizuju "parti" zabave. Izaći, naglašava on, ima gdje samo se treba saznati.

On ističe da u Banjoj Luci postoje dvije generacije ljudi koji izlaze.

- Jedni idu na svirke i koncerte, a drugi u klubove. Čini mi se da su ovi koji idu u klubove zadovoljniji, jer su svirke i koncerti dosta zapostavljeni u našem gradu. Razlog za to je što mladi bendovi nemaju više gdje da sviraju. Prostor za koncert im je najveći problem - objašnjava Kovačević.

Nekada je, ističe Kovačević, Studentski dom bio idealno mjesto za svirke, ali su se studenti žalili zbog glasne muzike i on sada radi do 23 časa, pa je to mjesto za svirke eliminisano.

- Sada je u ponudi "Mjuzik hol", ali se muzičari žale na loše ozvučenje ovog kluba, pa im je posljednja opcija da sviraju tamo - rekao je Kovačević.

Karakteristika našeg podneblja je da mladi veći dio slobodnog vremena provode u kafićima i opijaju se sa društvom.

Prema riječima profesora Ivana Šijakovića te potrebe potiču od želje da se omladina okuplja u grupama, gomilama, masama, te da manifestuju masovnost, da se pokazuju i prikazuju drugima. To je jedna vrsta socijalizacije, odnosno tzv. dokoličarska, noćna socijalizacija.

Nema dobne granice za izlaske
Psiholog Tatjana Mihajlović smatra da više nema dobne granice za početak noćnih izlazaka. Granica upotrebe, odnosno zloupotrebe droge, pojava maloljetničke delikvencije pomjera se sve niže ka mlađem školskom uzrastu, pa samim tim i mladi smatraju da su "spremniji" i "zreliji" za sva životna iskušenja koja ih očekuju, pa tako i za izlaske.

- Žele da se oblače po posljednjoj modi, da izlaze na najatraktivnija mjesta, da piju skupa pića, voze dobra kola smatrajući da je to smisao života, jer to svi rade u njihovom okruženju - rekla je Mihajlovićeva.

Ako ih pitate u tim trenucima da li su pročitali neku knjigu ili otišli u pozorište, za njih je gubljenje vremena, jer im je mnogo važnije i zanimljivije da sjede i ljenčare na suncu u lijepoj bašti nekog atraktivnog kafića.

- Sa druge strane, dešava se da su mladi koji se druže sa "facama u gradu" usamljeni, da nemaju dovoljno samopouzdanja i da im se čini da nisu postigli ono što su željeli, a da su upravo te "face" uspješne, samopouzdane i da im je potrebno da su u društvu takvih mladih ljudi, jer se na taj način osjećaju sigurnije, važnije i da više vrijede - kaže Mihajlovićeva.

Mladima zanimljiv tenis
Manji dio mladih odlučuje se da izlaske zamijeni aktivnim bavljenjem sportom. Tako se, uglavnom sportskim aktivnostima bave u školskim sekcijama. Uslova za sportsko-rekreativne aktivnosti u Banjoj Luci ne manjka, a sudeći prema izjavama čelnih ljudi iz manjih opština u RS, sport ni tamo nije zanemaren.

U Banjoj Luci trenutno je, prema ocjeni načelnika za sport u Ministarstvu za omladinu, porodicu i sport RS Dejana Travara, najpopularniji tenis zbog zavidnih rezultata koje su zabilježili srpski teniseri iz Srbije. Najveći sportski uzori mladima trenutno su teniser Novak Đoković, Nenad Zimonjić, Ana Ivanović i drugi.

Ipak, za bavljenje tenisom, reka oje Travar, potreban je dubok džep, jer je jedan od najskupljih sportova, a ne treba zaboraviti da su "vječni" sportovi za kojima interes nikada ne opada fudbal, košarka, odbojka i rukomet.

Sve opštine u RS početkom godine Ministarstvu za porodicu, omladinu i sport RS dostavljaju spisak sportskih manifestacija od lokalnog i republičkog značaja.

Posebna pažnja, istakao je Travar, polaže se na "Male olimpijske igre RS". Riječ je o školskim takmičenjima svih osnovnih i srednjih škola u Republici Srpskoj.

- Kroz ovo takmičenje prođe oko 100 hiljada učenika. Namjera nam je da djecu školskog uzrasta koja su talentovana što više usmjeravamo prema sportu i da su što više angažovani u vannastavnim aktivnostima - rekao je Travar.

Istakao je da Banja Luka ima tradiciju u vaterpolu i na inicijativu Ministarstva osnovan je vaterpolo Savez RS.

- Želimo da se što više djece uključi u vaterpolo, a Savez će sa svojim aktivnostima krenuti čim bude dostupan olimpijski bazen u Incelu - rekao je Travar.

Posebno zadovoljstvo Travar je izrazio zbog projekta koji je usvojio grad Banja Luka da u školu plivanja budu uključene sve banjolučke osnovne škole.

Ulaganje u dobre navike
I samo ministarstvo trudi se da što više zainteresuje mlade za sport, tako da je svim osnovnim i srednjim školama u RS poklonilo originalne lopte i mreže za odbojku.

- To je dovoljno da se igra odbojka, a lopte su namijenjene samo za taj sport. Poklonili smo i stotinu koševa sa konstrukcijom za spoljne sportske terene, koje smo proslijedili ruralnim dijelovima u RS poput Skelana, Osmaka, Šekovića i drugih - naveo je Travar i dodao da će ove godine sve osnovne i srednje škole u RS dobiti fudbalske lopte.

Direktori osnovnih škola u Banjoj Luci pozdravili su namjeru grada da u školu plivanja budu uključeni svi osnovci sa područja Banje Luke, jer je ovaj sport idealan za njihov fizički razvoj, posebno u uzrastu do 14 godina.

Sport u RS
Načelnik opštine Kotor Varoš Nedeljko Knežević je naglasio da su tinejdžeri u Kotor Varošu u sportske aktivnosti najviše uključeni putem škola, a elementarne uslove za sport imaju i područne škole u zaseocima nadomak Kotor Varoša.

Načelnik opštine Rudo Milko Čolaković kaže da u ovom gradu djeluju različiti sportski klubovi i folklorno društvo, a najbolji rezultati zabilježeni su u karateu, što je potvrdio i dobar plasman mladih karatista iz Ruda na republičkim takmičenjima.

Roditelji
U svakodnevnoj trci za egzistencijom, roditelji ne nalaze vremena da razgovaraju sa djecom, već davanjem novca nastoje da kupe ljubav, koju mladi ponekad zloupotrijebe. Osim toga, roditelji često ne procijene svoje dijete, njegove želje, interesovanja, ne uvažavaju njihove godine, što takođe, negativno utiče na mlade i na njihov sistem vrijednosti, koji se često svodi na to da uveče izađu, popiju nekoliko skupih pića, opiju se, potroše džeparac koji su dobili i ostatak sedmice provedu u besciljnom hodanju i ljenčarenju. Osnovna deviza ili moto života kod većine mladih je da se novcem može kupiti sve, pa se mnogo i ne uznemire kada padnu na ispitu ili im se desi nešto loše.

Datum: 06.06.2009 13:00
Autor: Glas Srpske

Izvor: