MANASTIR LEPAVINA - SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA

TRADICIJA - MANASTIR BOGOVAČA



Manastir kraj izvora za koji se i danas veruje da leči očne bolesti podignut je za vreme vladavine despota Stefana Lazarevića, a crkva je posvećena svetom Georgiju

Na mestu gde se danas nalazi manastir Bogovađa nekada je bila mala crkva sa nekoliko pratećih zgrada, za koju se pretpostavlja da je podignuta u vreme despota Stefana Lazarevića. Srušena je posle pada despotovine. Na njenim ostacima jeromonah Mardarije, rodom iz Vraneša, kod Bijelog Polja, podigao je novu svetinju. U Dabinom jevanđelju, koje se čuva u manastiru, o tome piše: „...sa mojom bratijom u Hristu, podigosmo crkvu u slavu i pohvalu svetom i slavnom velikomučeniku Georgiju; ovome svetom mestu bio je ktitor knez Pavle i Jovan Velimirović sa ostalim pravoslavnim hristjanima 1545. godine; tada beše krug sunca 9, a meseca 11.”

Manastir je, kažu, dobio ime po izvoru, za koji se oduvek govorilo da leči bolesti očiju i „da je služio kao mesto za skupljanje grozničavih i bolesnih, koji su tu tražili leka”, pa je stoga nazvan Bogova voda. Zašto je baš na ovom mestu podignut manastir govori legenda, koju je zapisao putopisac Đorđe Magarašević krajem avgusta 1827. godine: „Nedaleko od monastirske crkve, pri podnožju planine, istočnik je, koji se uprav Bogovađa zove... Kaže se, tj. da je neki Mardarije na ovom mestu nekada zaspao, u snu Boga vidio i uputstva primio, da se vodom, koja tu izvire, umije i da će se izlečiti. On to učini i zdrav bude...”

Život u manastiru tekao je mirno sve do tursko-austrijskog rata kada je, mala i teskobna, ali za molitvu podobna, Mardarijeva crkva spaljena. Pored Bogovađe spaljeni su i drugi manastiri i crkve u okolini: Ćelije, Ribnica, Novaci, Dokmir, Petnica, Bukovica, Brankovina, Jabučje, Krčmar... Uz pomoć meštana Bogovađe i okolnih sela obnovu je izvršio Hadži-Ruvim Nenadović, arhimandrit, sa sabraćom Vasilijem Petrovićem Žarkom i Gerasimom Georgijevićem, poznatijim kao Hadži-Đera. U novom manastiru Hadži-Ruvim je osnovao prvu umetničku školu rezbarstva, slikarstva i drugih umetnosti, jer je i sam, kako je zapisano „bio Bogom darovani veliki krstorezac, ikonopisac i knjigoljubac”. Turci su ga ubili u Beogradu, 1804. godine, dok je njegov najbliži saradnik Hadži-Đera pogubljen u crkvi manastira Moravci, nedaleko od Bogovađe. Na taj način uklonjeni su oni koji su znali ne samo „raju sjetovati”, nego i „zlato rasipati, i sa njime sitne knjige pisat`”.

Nova paljevina i uništavanje manastira bila je 1805. godine. Zna se da je iz manastira Voljavče, Praviteljstvujušči sovjet serbskij prešao da zaseda u konaku manastira Bogovađa, da su Turci to saznali i krenuli da uhvate Karađorđa. On im je utekao tunelom koji je iz podruma vodio u šumu, a Turci su iz osvete zapalili crkvu.

Sledeća obnova bila je u vreme kneza Miloša. Joakim Vujić podnoseći izveštaj, o Bogovađi kaže: „Ovaj manastir leži između srednjih planina, na jednom malom potoku. On je po padeniju Karađorđa sav do osnova od Turaka bio popaljen i razoren. Knjaz Miloš ga je sopstvenim troškom iz osnova podigao.”

Godine 1852. pristupilo se četvrtoj obnovi i tada je podignuta nova, proširena manastirska crkva, koja postoji i danas. U njenoj priprati sahranjeni su otac Mardarije i monah German, Grgur Branković. Živelo se i molilo u ovom manastiru mirno i bogougodno sve do početka Prvog svetskog rata. Manastir su pohodile značajne ličnosti, među kojima i kralj Aleksandar, kralj Milan i veliki broj putopisaca, među kojima i Feliks Kanic.

U vreme Kolubarske bitke konaci su pretvoreni u bolnice koje su primale ranjenike na previjanje i lečenje. Austrijska vojska je opljačkala manastir, odnela zvona, uništila stoku i posekla šume. Zauvek je nestala i čuvena Hadži-Ruvimova biblioteka.

Potom je, po ko zna koji put, sve započeto ispočetka!

Danas je Bogovađa ženski manastir. Obnavlja se i uređuje. Izvor lekovite vode ponovo je u njegovom dvorištu. A „k njemu se zgodno dolazi prekrasnom i podugačkom dolinom, bistro tekućim potokom ispresecanom”.

Tomislav Ž. Popović

preuzeto sa http://www.politika.co.yu/cyr/tekst.asp-t=27068&r=210.htm


Pročitano: 6735 puta