Nastanak monaštva krajem 3. veka presudno je uticao na oblikovanje ustrojstva i versko-moralne discipline pravoslavne crkve, kakvu poznajemo danas. Iskreno pokajanje i neprestana molitva, uporno traganje za samoporicanjem i anđeoskim smirenjem, uzdigli su monahe među najpoštovanije delove pravoslavnog sveštenstva. Još u Istočnom rimskom carstvu, kasnijoj Vizantiji, gde su manastiri, možda, najstrastvenije doživljavani kao nepobediva utvrđenja i nadahnjujući svetionici hrišćanske vere, sročena su jasna, stroga pravila koja uređuju njihov svakodnevni životni ritam.
LINK TEKSTA- Tekst čitala Vladislava Vasic-Thiel