Lišavanje jednog čovjeka je luksuz drugom čovjeku A-   A+  

 
 
o.Gavrilo
Slijedi jedna priča iz „Izreka pustinjskih otaca“:

Bio jednom jedan monah koji je nekada živio u ogromnoj vili u Rimu, a potom se naselio u Sketsku pustinju u blizini crkve, zajedno sa slugom koji je vodio računa o njemu. Crkveni starješina shvatio je da je njegova slabost ta što je navikao na svakakve vrste luksuza, pa je dijelio sa njim sve što mu je Bog poslao i sve što je bilo pridareno crkvi. Nakon 25 godina života u Sketskoj pustinji, monah postaše poznat po svojoj misaonoj razboritosti.

Čuvši za njegov ugled, jedan od najistaknutijih egipatskih monaha dođe da ga posjeti, očekujući da je njegov način života fizički prilično naporan. Nakon pozdrava i zajedničke molitve oni sjedoše skupa. Egipćanin je bio sablažnjen vidjevši da je njegov pratilac bio obučen u fine haljine, da mu je postelja bila od fine pletene trske prekrivena slojem štavljenje kože, da je nosio mali šal od mekanog materijala oko vrata i da je nosio sandale na čistim nogama. Ovakav način života nije bio uobičajen tu; stroga uzdržljivost bila je uobičajeno pravilo. Vidjevši da ima dar molitve i oštroumnost, stari Rimljanin shvatio je da je njegov gost bio šokiran pa reče svom sluzi: „Hajde da danas uradimo nešto dobro radi ovog oca koji nam je u posjeti.“

I on skuha povrće koje je imao i sjedoše da ručaju čim je jelo bilo spremno. Takođe su popili nešto vina koje je čuvano za vlastite potrebe. A nakon večernje službe izrekoše 12 psalama i odoše u krevet, gdje su spavali cijelu noć. Ustavši ujutru Egipćanin reče: „Moli se za mene“ i ode potpuno razočaran u starca.

Prije nego što je daleko odmakao Rimljanin posla slugu po njega, pozvavši ga nazad kako bi raščistili nesporazum. Nakon dobrodošlice radosno ga je upitao: „Koje ste vi nacionalnosti?“

„Ja sam Egipćanin,“ odgovori ovaj.

„A iz kog ste grada?“ upita on.

„Ja nisam rođen u gradu niti sam ikad tamo živio“, bio je odgovor.

„Prije nego što ste postali monah, šta ste radili? Gdje ste živjeli?“ upita on.

„Bio sam zemljoradnik“, reče ovaj.

„Da li ste imali krevet u kom ste spavali?“ upita ga.

„Kao zemljoradnik zar sam trebao imati tu sreću da spavam u krevetu?“ bješe odgovor.

„Pa gdje ste onda spavali?“

„Na goloj zemlji“, on odgovori.

„Šta ste jeli i koju vrstu vina ste pili?“, upita ovaj.

„Šta vi mislite koju vrstu hrane i vina imaju zemljoradnici?“, odgovori on.

„Pa kažite mi kako ste živjeli“, upita ovaj.

„Jeo sam hljeb i možda malo usoljene ribe ako je bilo, a samo sam vodu pio“, odgovori on.

„Težak život“ reče starac, i nastavi: „Niste imali kupatilo za kupanje?“

„Ne, kupao sam se u rijeci kada sam mogao“, odgovori ovaj.

Kada je starac, iz ovih odgovora, naučio sve o njegovom životu on odluči da mu ispriča svoj život prije nego što se zamonašio, nadajući se da će mu malo otvoriti oči.

„Ovaj siroti grešnik koga vidiš pred sobom, došao je iz moćnog grada Rima“, reče on. „Obavljao sam važnu poziciju pod rimskim carem.“

Na ove riječi Egipćanin se veoma iznenadi i poče da pažljivo sluša ono što mu je rečeno.

„Napustio sam Rim i došao ovdje da samujem. Nekada sam imao ogromnu kuću i puno novca, ali to mi ništa nije značilo i došao sam da živim u ovoj maloj keliji. Nekada sam imao namještaj ukrašen zlatom i prekriven skupom tkaninom, u mjestu na kom mi je Gospod dao ovaj krevet od trske i kože. Moja odjeća bješe najboljeg kvaliteta i najskuplja, a sada umjesto nje nosim ovu jednostavnu haljinu. Nekada sam trošio dosta novca na hranu, a sada mi Gospod da nešto povrća i malo vina. Imao sam nebrojeno slugu koji se se brinuli za mene, i Gospod me poštedio ovim jednim slugom koji vodi računa o meni. Umjesto kupanja ja operem malo svoje noge i nosim sandale u svojoj slabosti. Umjesto lire i frule i druge muzike u kojoj sam uživao tokom slavlja, sada izgovaram svojih 12 psalama danju i 12 psalama noću. A za grijehe koje sam prije počinio ja sada pronalazim mir prinoseći svoju sirotu i nedostojnu službu Bogu. Eto vidiš oče, ne trebaju te sablazniti moje slabosti.“
Ljiljana Popović
Da, nikada ne treba suditi o nekome, to nije na nama.
Branka Krneta
Kroz poucne price covek mnogo toga moze nauciti. Radujem se , hvala vam oce Gavrilo.Svako dobro od Gospoda.
Jovan Hrnjakovic
Neciji ogroman napor se nama cini minimalnim, ne suditi po spoljasnjosti, ma nikako, rec- sud -na grckom znaci ,, kriza,,
Bojana Srbljak
Svaki čovek, prema svojim sklonostima, ima priliku da zadobije Božju blagodat.
NemanjaiDanijela Mladenovic
Gospod sa namerom daje bogate i daje sirote, da bi jedni od drugih zavisili u spasenju; daje bolesne i zdrave-opet da bi jedni od drugih zavisili, jedni da se uzvisuju u milosrđu a drugi u trpljenju i blagodarenju...U trenutku opet Bog može sve da izmeni, i uloge da zameni, da vidi da li i dalje ostajemo verne sluge. Nije greh da čovek poseduje već da ne dozvoli da to materijalno poseduje njega i da ume da time služi bližnjima.
Saša Lazić
Ovakve izreke dan i noć bih mogao čitati, dan i noć...
 
 
(ova tema ima 2723 posete)

Pročitano: 2629 puta