U ime Oca i Sina i Svetoga Duha. Kad je Gospod rekao da će sjeme ženino satrijeti glavu satansku, sjeme zmije koja je prevarila praroditelje u raju, to potomstvo kroz čitavu istoriju roda ljudskog odnosilo se na Presvetu Bogorodicu koja je u mnogo priča, u mnogim simfonijskim proroštvima predskazivana da bi se ljudi utvrđivali u obećanjima koja je Bog dao ljudima preko svojih izabranika..
..preko proroka, i evo Divne Djeve koja je poslužila toj velikoj tajni spasenja roda ljudskog, isprošena od Boga, od roditelja Joakima i Ane, Bogoroditelja koji su bili njenim rođenjem podignuti, obradovani i oslobođeni onih uobicajenih prijekora koje su ljudi upućivali bezdjetnim roditeljima, supružnicima, i evo Djeva rađa se po blagodati Božijoj od Bogooca Joakima koji je bio carskog roda, Davidovog koljena, i Ane od roda svešteničkog, tako da ono što će se roditi od nje , biće i Car i Sveštenik, biće Bog, Sin Božiji, Spasitelj i Iskupitelj svijeta. A kada je Mojsije bio pozivan u proročku službu, vidio je kupinu koja je gorila i nije sagorjevala. Presveta Bogorodica je tu prikazana kao djevojka, kako kaže crkvena pjesma, prije rođenja, u rođenju i poslije rođenja.
Ostala je Prisnodjeva, Uvijek Djevojka, i Bogorodica. Za Ljestvicu koju je Jakov vidio u snu, po kojoj anđeli silaze sa neba na zemlju i sa zemlje uzlaze na nebo Bogu, kako kažu starozavjetni tumači, prepoznajemo da je to Bogorodica koja je rodivši Sina Božijeg, Gospoda našeg Isusa Hrista postala ta Ljestvica po kojoj se penjemo na nebo da budemo djeca Božija, da budemo narod Božiji. U Akatistu, u bogoslužbenim pjesmama naziva se sa mnogim alegorijskim lijepim imenima. Ona je most koji prevodi sa jedne strane na drugu, nas sa zemlje na nebo, koja je kao onaj starozavjetni kovčeg u kome je bila ona zlatna posuda u kome je bila manna kojom su se Jevreji hranili na čudesan način u pustinji na putu za Obećanu Zemlju što je simvolički predskazivalo taj zlatni sud Bogorodice koja je rodila Gospoda Hrista koji je za sebe govorio da je Hljeb koji silazi s neba kojim se hranimo i kojim živimo i u Svetom Pričešću nam se daje kao istinito tijelo i istinita krv gdje se najprisnije sjedinjujemo sa Sinom Božijim, sa Svetom Trojicom, sa Bogom, te tako postajemo učesnici u toj velikoj tajni Božijoj, iskupljenja roda ljudskoga. Nije bez razloga što su crkveni pjesnici Presvetu Bogorodicu toliko veličali da je ona iznad Heruvima i Serafima, najuzvišenija. U hramovima vidimo da se slika odmah pored Gospoda Isusa Hrista sa Svetim Jovanom Pretečom koji je takođe izabranik Božiji i najveći među ljudima rođen od žene, koji je imao tu svoju ulogu da pripremi rod ljudski za dolazak Mesije.
I Presveta Bogorodica kroz cijeli svoj život učestvovala je u najznačajnijim događajima za vrijeme Jevandjelske propovijedi Gospoda Isusa Hrista. Kao malu trogodišnju djevojčicu roditelji je odvode u hram da izvrše svoj zavjet i ona je kažu crkveni učitelji prva monahinja, osnivač monaštva i uzdigla je starozavjetne Nazareje koji su kao svojevrsni monasi i monahinje sebe posvećivali Bogu i odricali se mnogo čega u ovome svijetu iz ljubavi prema Bogu, da pokažu da iznad svega vole Boga i da bićem svojim čeznu za Bogom kao što Car David govori u psalmu da kao košuta što traži izvore vodene, da tako moja duša traži tebe Bože, žedna je moja duša Boga, Boga Živoga. Tu čežnju ljudskog duha za Bogom osmislila je Presveta Bogordica i kad je navršila svoj zavjet u hramu Jerusalimskom, prvosveštenici je daruju pravednom Josifu da bude pod zakonom odakle će se tjelesno roditi Sin Božiji i poslužila je toj najvećoj tajni o kojoj Sveti Apostol Pavle govori: „ Velika je tajna pobožnosti. Bog se u tijelu javi.“ I to je velika tajna kojoj je poslužila Presveta Bogorodica kad je u Nazaretu za vrijeme Blagovijesti otkriveno da će se dogoditi ta velika tajna, da će Ona poslužiti toj tajni, smjerno rekla Arhanđelu Gavrilu iako je bila zbunjena: „ Neka mi bude po riječi tvojoj.“
Da se ispuni volja Božija, jer joj je Arhistratig objasnio da ono što će se roditi od nje, biće Sin Božiji, biće Sin Najvišega, i to se ispunilo našega spasenja radi. I čitavo vrijeme je bila pored Gospoda Hrista, za vrijeme njegove Jevanđelske propovijedi. Učestvovala je u ljudskim radostima, na svadbi u Kaani Galilejskoj kad je primjetila da domaćin neće imati dovoljno imati vina za goste da se ne bi osramotio, Ona ga izbavlja od neprilike i moli Gospoda Isusa Hrista da učini čudo i pretvorio je vodu i vino za koje je kum rekao da je to bilo bolje od onog prvoga koje su do tada pili što ima svoju duboku simvoliku da Bog kad je blagoslovio brak, da ga je učinio sadržajnijim i jačim kao što je jače vino od obične vode. Čitavo vrijeme pratila je Gospoda Hrista. Bila je i na Maslinskoj Gori kad se Gospod vaznio sa zemlje na nebo poslije njegovog slavnog Vaskrsenja. Bila je sa Svetim Apostolima u Sionskoj Gornici kad je Duh Sveti sišao na Apostole. Neprestano je učestvovala u životu Crkve i u podjeli prostora gdje će Apostoli da odu da vrše Jevandjelsku propovijed.
I kad je došlo vrijeme da se preseli iz ovoga života u vječna naselja Božija, Bog je učinio tako da su Apostoli na oblacima bili donešeni u Jerusalim da učestvuju u njenom Uspenju. I poslije toga opet po Božijem Promislu zakasnio je Apostol Toma i kad je zaželio da otvore grob da cjeliva netljeno tjelo Presvete Bogorodice, grob je bio prazan, jer je Gospod njeno tijelo vaznio na nebo da sjedi s desne strane Boga Oca, da se moli Bogu neprestano za rod ljudski, jer je ona mati čitavog roda ljudskog, mati svih hrišćana, majka svih onih koji joj se iskreno sa vjerom i pouzdanjem mole, jer će ona izmoliti milost i blagodat Boga za sve one koji joj se sa molitvom obraćaju. Nemamo dovoljno riječi da izrazimo veličinu Presvete Bogorodice. Umjetnici koliko god se trudili da naslikaju najljepšu ikonu Presvete Bogorodice, ona je svojom ljepotom, iznad svih ljepota. Koliko god su pjesnici pokušavali da joj ispjevaju himne, ona je iznad svega toga. I na mnogo mjesta gdje se vrše molitve u spomen Presvete Bogorodice i u Slavu Božiju , tu se izlijeva divna blagodat Božija na sve one koji joj sa vjerom i ljubavlju i sa poštovanjem prilaze.
Eto i vas je poklonike ovoj Svetinji dovela ta ljubav, da se pred njenim cudotvornim likom Bogomatere u Manastiru Lepavini pomolite Bogu i Presvetoj Bogorodici za vaše potrebe i tjelesne i duševne i ona će kao brižna majka da se brine. Bez obzira na to, ne možemo da uvijek dokučimo sve tajne koje se u našem životu događaju, ne možemo da otkrijemo sav promisao Božiji koji se događa sa nama. Kada čitamo istoriju Crkve, vidimo da su veliki isposnici, veliki molitvenici pred Bogom, veliki pravednici za koje je sam Gospod svjedočio da nema tako dobrih i pobožnih ljudi kao što je bio slučaj sa starozavjetnim pravednim Jovom , pa je Gospod popustio da mnogo strada, ugledamo u tome praobraz stradanja Hristovih, i kroz ta stradanja otkrivamo još veću njegovu pobožnost i njegova pravednost, jer je svojim strpljenjem, svojom vjerom u Boga pobijedio satanska iskušenja i da nije bilo toga, ne bismo imali takav primjer za utjehu u našim poteškoćama kad nas snađu neke nevolje, kad nas snađu i neka stradanja. Koliko je čudesno, koliko u kalendaru imamo samo zapisanih imena mučenika za vjeru hrišćansku koji se nisu plašili ni lomača, ni svjetovne vlasti, rimskih imperatora i mučitelja i gonioca hrišćana.
Oni su tako oduševljeno išli da postradaju za ime Hristovo i nisu se bojali ni najvećih muka. Zato ih je Gospod nagradio da njihova imena pominjemo preko cijele godine da ih u himnama crkvenim veličamo i da se sjećamo njihove ljubavi koje su imali prema bližnjima, koju su imali prema Bogu, da budu pozitivan primjer nama da se i mi tako u životu ponašamo da budemo slični njima, da budemo oni koji će Bogu da služe svojim životom, svojim vrlinama, vršenjem zakona Božijeg, a Bog će dati nagradu svakome za najmanji trud koji budemo pokazali prema Bogu, za najmanju žrtvu. I evo i današnje Jevanđelje koje ste čuli koje govori o svadbi carevog sina o zvanicama, govori da mnogi nisu htjeli da dođu, neki su došli i među njima bio je onaj koji nije imao svadbeno ruho, i ako se nađemo bez tog svadbenog ruha, hoću da kažem bez vrlina, da nedostojni ne tražimo da uđemo na tu gozbu Gospodnju, u tu zajednicu sa svetim ugodnicima Božijim, jer je nemoguće onom koji nije svetog i pobožnog života da bude u blizini najsvetije imena Božijeg, u sredini Boga i Svetih Ugodnika Njegovih.
Zato Crkva svojim molitvama obraća se Presvetoj Bogorodici da nam ona pomogne u svim našim nevoljama , našim nemoćima, da mnogo puta kad malakše naša vjera, da slično po vjeri onog kapetana koji je molio Gospoda da iscijeli njegovog slugu, njegovog vojnika, i sami se ugledamo i kako ga je pitao Gospod upitao „Vjerujes li?“, odgovorimo „Gospode pomozi mome nevjerju!“, da i mi isto tako kažemo kad nam malakše vjera, da nam Gospod dometne vjere, da nam Gospod pomogne da u vjeri našoj, da u odanosti prema Bogu, njegovim svetim ugodnicima, da se obraćamo, da kroz molitvu sa Bogom razgovaramo, a to će biti najlakše ako u pomoć pozovemo Presvetu Bogorodicu, ako se naoružamo njenim svetim imenom koja će nas dostojno predstavljati pred Bogom i pred ugodnicima Njegovim. Zato nju i slavimo i njoj se molimo i pjevamo joj himne i molitve joj upućujemo.
Zato ženski rod treba da bude ponosan da ima takvu predstateljnicu i molitvenicu pred Bogom za cijeli rod ljudski, taj lik i taj ideal Bogorodice, koja je svojim imenom dala takvu sadržinu. Jednostavno je reći Bogorodica, ali je likom uzvišeno i toliko sadržajno ime Bogorodice da um ljudski ne može iskazati sve one vrijednosti koje se sadržavaju u tom imenu. Neka vas Bog pomogne molitvama Presvete Bogorodice. Vi svi koji ste pošli na današnje pokloničko putovanje, da zajedno u Manastiru Lepavini proslavimo njen praznik, da je spominjemo u svojim molitvama, da se moli Bogu za nas pred prijestolom Božijm i da svima vama koji dolazite, koji se molite pred njenim likom, izmoli blagodat Božiju da vaše molitve Bog čuje i da ih usliši i da vas pribroji među one za koje je Gospod rekao mnogo je zvanih, ali je malo izabranih, da budemo među tim izabranim makar i u posljednji čas bili obraćeni na službu Bogu i Svetim Ugodnicima Njegovim, a upućujuci molitve Presvetoj Bogorodici da nas izbavi od svake bijede, svake nevolje, i svake opasnosti, makar da i najmanju molitvu izgovorimo kad nam duša zavapi: „Presveta Bogorodice, spasi nas!“. Neka nas Bog molitvama Presvete Bogorodice pomiluje, da proslavljajuci Njene praznike Njeno sveto ime, proslavimo Boga u Svetoj Trojici i Ugodnike Njegove Svete! U Ime Oca i Sina i Svetoga Duha u sve vijekove. Amin!
Mitropolit Jovan