DUHOVNE POUKE I BESEDE
KAKO DANAS BITI PRAVOSLAVAN
autor: Jeromonah Serafim (Rouz)
DA LI COVEK IMA VLAST NAD GREHOM?
Ponekad je za mnoge neverujuće ljude granica izmedju toga šta je dobro a šta loše odredjenija nego za neke hrišćane, koji su se smutili lažnim površnim predstavama o duhovnom životu...
IZ DNEVNIKA UBIJENIH OPTINSKIH MONAHA
Svuda je trud, svuda je trpljenje, svuda je težina života. Ali u jednom slučaju Gospod pomaže a u drugom odstupa. U jednom slučaju je jaram Gospodnji, a u drugom - jaram djavola. Gospod nije prekinuo u potpunosti kaznu za greh – ostala je težina života, ali se život preobrazio u Duhu.
O SVEČOVEČANSKOM I SVEMIRSKOM ZNAČAJU KRSNE ŽRTVE HRISTOVE
Žrtava i darova ne ćeš, ti si mi uši otvorio: žrtve paljenice i koje se za grijeh prinose ne tražiš. I po tom rekoh: evo idem, kao što je u knjizi napisano za mene; hoću činiti volju tvoju, Bože moj, i zakon je tvoj meni u srcu (Ps.39,6-8)..
SAVETI OPTINSKIH STARACA HRISCANIMA KOJI ZIVE U SVETU
Sabor Optinskih Staraca
Ne treba uzimati na sebe podvige koji prevazilaze naše snage …
Saveti starca Alekseja Mečeva
BESEDA O GREHU U DRUGU NEDELJU POSTA
I dodjoše k Njemu s uzetijem koga nošaše četvoro. I ne mogući približiti se k Njemu od naroda otkriše kuću gdje On bijaše, i prokopavši spustiše odar na kome uzeti ležaše. A Isus vidjevši vjeru njihovu reče uzetome: sinko! Opraštaju ti se grijesi tvoji. Mk. 2, 3-5.
BESEDA O SMRTI U PRVU NEDELJU POSTA
Reče mu Filip: dodji i vidi. (Jn. 1, 46).
Smrt dece Mnogostradalnog sv.Jova
Sinovi tvoji i kceri tvoje jedjahu i pijahu vino u kuci brata svojega najstarijega; a to vjetar velik dodje ispreko pustinje i udari od četiri ugla od kuce, te pade na djecu i pogiboše; i samo ja jedan utekoh da ti javim. (Jov. 1:18-19).
EPISKOPI O PRIČEŠĆIVANJU MIRJANA NA VASKRS
To što danas još postoje crkve u kojima ne pričešćuju na Vaskrs, su samo ostaci prošlosti. Molićemo se da milostivi Gospod popravi tu situaciju. A pričešćivanje na Svetlo Hristovo Vaskrsenje, i na Svetli Ponedeljak, je moguće i neophodno.
O BELOM MONASTVU
Arhiepiskop Jovan San-Franciskanski (Šahovski)
ČOVEKOVO SPASENJE JE SAMO VEROM I SAMO U CRKVI
Arhimandrit Jovan (Krestjankin)
U ime Oca i Sina i Svetoga Duha!
“Ustani i idi, vera tvoja spase te”, - čujemo vi i ja dragi moji, prijatelji naši, u današnjem jevandjelskom čitanju Spasiteljeve reči (Lk. 17, 19).
Te reči su još više zadivljujuće, jer su upućene grešnom čoveku i jer one još za njegoav života svedoče o njegovom spasenju. Čovekovo spasenje je već ostvareno, i samo jedna reč nam otkriva uzrok tog dešavanja.
PASTIRSKO SLUŽENJE U PRAVOSLAVNOJ CRKVI
Nastup Vladike Ilariona pred studentima Sankt-Peterburške duhovne akademije i Sankt-Peterburškog univerziteta
Sadržaj
*Pastirski priziv. Priprema za sveštenstvo
*Sveštenoslužitelj pred Bogom
*Rad na sebi
PROTIV ROPTANJA
Jedan od glavnih poroka našeg vremena je – neblagodarnost Bogu. Ona proističe iz odsustva vere i ljubavi. A u osnovi svega toga leži kolebljiva vera. Neki se čak kolebaju i u veri u postojanje Boga. Ali kolebanje u veri u Boga je već na granici bezumlja, to jest ukoliko takve misli dolaze u glavu i čovek se na njima zadržava, onda je njegov um na granici bezumlja, zato što “reče bezuman u srcu svome: nema Boga” (Ps. 13, 1; 52, 1).
RADOST JE SPOLJNA PROJAVA LJUBAVI, ILI STA ZNACI "UVEK SE RADUJTE!"
Sa sveštenikom Igorom Tominim razgovarala Elena Merkulova
Postoji poznata fraza «Uvek se radujte!». Ali mnoge početnike u veri smućuje što se u crkvi ne mogu često videti osmesi vernih, njihova lica su najčešće stroga i namrštena. Bukvalno kao da su vernici odlučili: pošto idem u crkvu moram da budem veoma ozbiljan. Dolazi do čudne nesaglasnosti, koja veoma smućuje neofite.
O radosti prividnoj i pravoj i kako je dostići, odlučili smo da porazgovaramo sa sveštenikom crkve posvećene Kazanjskoj ikoni Majke Božije na Crvenom trgu, Igorom Tominim.
MOZE LI SE COVEK VOLETI A PRITOM MU NE POVEROVATI?
Može. Istinska ljubav prema čoveku uopšte ne znači oboženje svih njegovih osobina, i poštovanje svih njegovih dela. Istinska ljubav može da primećuje i čovekove nedostatke, isto tako oštro kao i zloba. Pa možda čak i oštrije. Ali se ljubav ne kao zloba, na svoj način nežno odnosi prema čovekovim nedostacima. Ljubav čuva i spasava ljudsku dušu za večnost; zloba je muči, ubija. Ljubav ljubi samog čoveka, a ne njegove grehe, ne njegovo bezumlje, ne njegovo slepilo …i izoštrenije nego zloba vidi svo nesavršenstvo ovoga sveta.